Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da bi ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku mogli biti okončani već do kraja ove godine, ukoliko, kako je naveo, „postoji politička volja nekoliko ljudi koji o tome odlučuju“.
Lukašenko je o tome govorio u intervjuu za televizijski kanal Al Arabija, ističući da svijet trenutno ima veću šansu za okončanje sukoba nego u prethodnim godinama.
– Da li je moguće okončati ove ratove? I u našem regionu i na Bliskom istoku? Danas imamo priliku kao nikada ranije. Sve zavisi od volje samo nekoliko ljudi. Ako ta volja postoji, ovi ratovi mogu biti okončani već ove godine. Čak i sukob između Rusije i Ukrajine može biti završen ove godine – poručio je Lukašenko.
Bjeloruski lider naglasio je da je ukrajinski sukob daleko složeniji od krize na Bliskom istoku jer, kako tvrdi, uključuje mnogo veći broj geopolitičkih interesa i globalnih centara moći.
Prema njegovim riječima, bliskoistočna kriza nije direktan sukob Amerike i Irana, već prije svega konflikt Izraela i Irana, u koji su Sjedinjene Američke Države „uvučene zbog kratkovide politike pojedinih američkih lidera“.
– Znam stav predsjednika SAD i od njega mnogo zavisi kada je riječ o okončanju rata. On je odlučan da ovaj sukob bude završen jer ne postoji drugo rješenje. Upravo je to razlika između rata u Ukrajini i krize u Ormuskom moreuzu i Omanskom zalivu – rekao je Lukašenko.
Njegova izjava dolazi u trenutku kada rat u Ukrajini ulazi u još jednu tešku fazu, a po trajanju je već premašio Prvi svjetski rat. Istovremeno, sve više evropskih političara i analitičara govori o mogućnosti pregovora i zamrzavanja konflikta.
Zanimljivo je da je i predsjednik Estonije Alarm Karis nedavno izjavio da očekuje da bi rat u Ukrajini mogao biti okončan već ovog ljeta, što je dodatno podstaklo spekulacije da se iza kulisa vode intenzivni diplomatski razgovori velikih sila.
Slične prognoze posljednjih mjeseci stižu i od drugih svjetskih lidera. Ruski predsjednik Vladimir Putin više puta je poručio da je Moskva spremna za pregovore, ali isključivo pod uslovima koji bi, kako navodi Kremlj, garantovali „novu bezbjednosnu realnost“ i priznavanje teritorijalnih promjena na terenu.
Sa druge strane, predsjednik SAD Donald Tramp javno je isticao da želi brzo okončanje rata i da bi, kako tvrdi, uz direktne razgovore sa Moskvom i Kijevom mogao da dođe do dogovora.
Tramp je u više navrata govorio da rat „ne bi ni počeo“ da je ranije bio na vlasti i da je neophodno hitno zaustaviti dalje uništavanje i ekonomske posljedice sukoba.
Zelenski, međutim, i dalje insistira da mir može biti postignut samo ako se Rusija povuče sa ukrajinskih teritorija i ako Kijev dobije snažne bezbjednosne garancije Zapada.
Iako posljednjih mjeseci sve češće pominje diplomatske inicijative, Zelenski naglašava da Ukrajina neće prihvatiti „zamrznuti konflikt“ koji bi Moskvi ostavio kontrolu nad osvojenim oblastima.
Uprkos različitim stavovima, sve više analitičara smatra da bi upravo 2026. godina mogla postati prelomna za ukrajinski sukob, jer i Moskva i Zapad ulaze u period velikog ekonomskog i političkog pritiska, što bi moglo da otvori prostor za ozbiljnije mirovne pregovore.
