Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da su koraci koje je Zapad preduzeo prema bjeloruskim vlastima prouzrokovani težnjom da se dopre do Rusije i istovremeno ukloni konkurent u vidu Minska.
„Moramo da se saberemo, da izdržimo. Vidite da je započeo veliki talas pritisaka. Talas pritisaka na Rusiju, ali nas ne može da preskoči. A mi ne možemo da postanemo Ukrajina. Ne možemo se boriti protiv Rusije, protiv ruskog naroda. To su naši ljudi. Zbog toga se i dešava ovaj pritisak“, rekao je Lukašenko tokom razgovora sa zaposlenima u preduzeću „Granita“ u okviru radne posjete oblasti Brest.
Prema njegovim riječima, drugi razlog neprijateljskih postupaka Zapada leži u konkurenciji.
„Oni su naši konkurenti i to je prirodno. Svijet se prošle godine smanjio zbog ovog kovida i nema dovoljno prostora za sve. Prema tome, moramo izdržati, bez obzira na sve. Što se tiče vlade, predsjednika, ne brinite za nas: mi ćemo raditi svoj posao. Ali svi bi trebalo da shvate da neće biti lako. To je, prije svega, obična konkurencija“, naglasio je Lukašenko.
Kako je dodao šef države, ovo objašnjava i sankcije uvedene bjeloruskoj avio-kompaniji „Belavia“ kojoj je zabranjeno letenje iznad niza evropskih zemalja.
Incident sa prinudnim slijetanjem u Minsk
Avion kompanije „Rajan er“, koji je letio iz Atine za Viljnus, prinudno je sletio 23. maja na aerodrom u Minsku zbog saopštenja da je podmetnuta bomba. Na lice mjesta su upućeni demineri. Informacija o miniranju nije potvrđena, a Istražni komitet Bjelorusije saopštio je da je pokrenuo krivični postupak zbog lažne dojave o bombi.
Bjeloruski borci za ljudska prava saopštili su da je osnivač kanala na Telegramu „Neksta“, koji se u Bjelorusiji smatra ekstremističkim, Roman Protasevič, letio ovim avionom i da je priveden prilikom provjere dokumenata na aerodromu u Minsku. Protasevič je u ovoj zemlji stavljen na spisak lica umiješanih u terorizam. Protiv njega je pokrenut krivični postupak po nekoliko osnova, uključujući i za „organizovanje masovnih nereda“. Njemu prijeti kazna do 15 godina zatvora. Zajedno sa Protasevičem, u Minsku je privedena i državljanka Rusije Sofija Sapega.
Bjelorusija je, sa svoje strane, saopštila da je saopštenje o miniranju aviona stiglo na elektronsku poštu minskog aerodroma. Komandant posade sam je donio odluku da sleti u Minsku. Nije se radilo ni o kakvoj prinudi, saopštio je komandant bjeloruskih vazdušnih snaga Igor Golub. Bjelorusija je spremna da preda snimke dispečera kako bi potvrdila da je u pravu. Međutim, kako je saopštilo Ministarstvo spoljnih poslova Bjelorusije, za sada nijedna evropska zemlja nije izrazila želju da se sa njima upozna.
Prinudno slijetanje aviona izazvalo je kritiku Zapada, iako se praksa prinudnog slijetanja aviona dešavala i ranije. Najznačajniji slučaj bilo je prisiljavanje aviona bolivijskog predsjednika Evo Moralesa da sleti u Beč 2013. godine. Razlog za to su bile glasine da se zajedno sa predsjednikom u avionu nalazi i bivši agent CIA Edvard Snouden, koji je u Sjedinjenim Američkim Državama optužen za odavanje državnih tajni.
