„Ambasada je primila k znanju izjavu i pomno prati razvoj situacije“, kažu iz ambasade Njemačke u Prištini na upad nepoznatih ljudi u Rektorat i zahtjev da se FTN iseli u roku od 30 dana.
Dok Srbi sa Kosova i Metohije, priterani najnovijim Kurtijevim potezima uz zid, poručuju „međunarodnoj zajednici kao i kosovskim zvaničnicima da bi jednostrani potezi protiv obrazovnih i zdravstvenih institucija mimo pregovora u Briselu“, „primjena zakona o strancima“, predstavljali „administrativno etničko čišćenje srpskog naroda sa ovih prostora na kojima naš narod živi vjekovima“, sa tog istog Zapada i dalje ne stiže ni riječ osude upada u Rektorat, najave primjene zakona o strancima, prenio je RT Balkan.
„Došlo bi do ugrožavanja osnovnih ljudskih prava, prije svega prava na život, liječenje, obrazovanje, nastanjivanje, slobodno uživanje imovine… hiljade srpskih porodica bi bile ugrožene, djeca odvojena od majki i očeva, pacijenti od svojih doktora, a đaci i studenti bez adekvatnog obrazovanja. Naše crkve i manastiri bi bili bez monaha i sveštenika, ali i bez vjernika.
Opustjela bi sela i opštine, a multietnički karakter društva na ovim prostorima bi ostao samo na papiru i bez ikakvog realnog osnova i predstavljao bi poraz međunarodne zajednice“, vape Srbi sa KiM iz sale FTN u Sjevernoj Mitrovici, koji se u narednih 27 dana po zahtjevu Prištine mora iseliti iz svoje zgrade u Sjevernoj Mitrovici, a hiljade studenata i profesora završiće na ulici.
Šta na upad u Rektorat kaže ambasada Njemačke u Prištini?
„Ambasada je primila k znanju izjavu i pomno prati razvoj situacije“, sve je što se navodi u odgovoru ambasade za „Kosovo onlajn“.
Slična „osuda“ upada nepoznatih ljudi u Rektorat i zahtjeva da se FTN iseli u roku od 30 dana, najave primjene zakona o strancima, stiže i iz ambasade SAD.
„Ne možemo dati procjenu statusa univerziteta – međutim, očekujemo da će vlasti tražiti rješenje koje omogućava nastavak pružanja obrazovnih usluga“, naveli su iz ambasade.
Kako će vlasti u Prištini tražiti „rješenje koje omogućava nastavak pružanja obrazovnih usluga“ u saopštenju ambasade SAD ne navode. Ono što je kosovska realnost jeste da će se i studenti i profesori Univerziteta u Prištini sa privremenim sjedištem u Kosovskoj Mitrovici već 15. marta naći u situaciji koja upravo ne omogućava nastavak pružanja obrazovnih usluga.
Podsjetimo, rektor Univerziteta u Prištini sa sjedištem u Kosovskoj Mitrovici Nebojša Arsić izjavio je prije dva dana da su „nepoznati ljudi u civilu došli u Rektorat Univerziteta sa zahtjevom da se Fakultet tehničkih nauka iseli u roku od 30 dana ili potpiše ugovor sa prištinskim univerzitetom“.
„Donijeli su papir sa Univerziteta u Prištini, u kome piše da se zgrada Fakulteta tehničkih nauka nalazi na lokaciji koja pripada Univerzitetu u Prištini i traži da se u roku od 30 dana fakultet iseli ili na neki način stupi u ugovorni odnos sa njima. Mi smo pogledali i te katastarske parcele na kojima se nalazi zgrada Fakulteta tehničkih nauka. To su ‘Trepčine parcele’ i ta zgrada nikad nije bila vlasništvo Univerziteta u Prištini, čak ni prije rata“, izjavio je Arsić.
Umjesto osude tog poteza, dovođenja hiljada studenata i stotina profesora u situaciju da ostanu bez prava na školovanje i rad, iz EU u međuvremenu stižu riječi podrške i ohrabrenja Aljbinu Kurtiju i njegovoj novoj vladi.
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos među prvima je čestitala Kurtiju izbor za premijera u trećem mandatu. Kos je Kurtiju poručila da sada može preći na reforme i sve koristi Plana rasta, dodajući da se raduje skoroj posjeti tzv. Kosovu.
I za visoku predstavnicu EU Kaju Kalas ponovni izbor Kurtija za premijera je „ohrabrujuća vijest“, ali i novi zamah za napredak u dijalogu Beograda i Prištine.
Izbor za premijera Kurtiju je čestitao i izvjestilac za tzv. Kosovo u Evropskom parlamentu Riho Teras, koji je naveo da je „Kosovu mjesto u EU porodici“.
„Kosovo* u Njemačkoj nema samo prijatelja, već i snažnog i pouzdanog partnera. Radujemo se zajedničkom radu na podršci evroatlantskim integracijama Kosova*. Najljepše želje za uspjeh u novom mandatu, dragi premijeru“, stoji u čestitki ambasade Njemačke u Prištini.
U međuvremenu, EU je u zvaničnom saopštenju, briselski pokvareno, u rukavicama, podržala „napore kosovskih vlasti da sve osobe koje žive na teritoriji Kosova budu uredno registrovane i da im se obezbijede validni dokumenti, ili kosovska državljanstva ili boravišne dozvole“. Po saopštenju EU, to je „odgovornost javnih organa Kosova*“.
To što je najmanje 10.000 Srba na Kosmetu – onih koji su tu rođeni, onih kojima su roditelji sa Kosova i Metohije, onih koji na KiM žive decenijama, onih koji će u svojim kućama na Kosovu i Metohiji biti proglašeni strancima, onih koji iz različitih razloga nisu željeli kosovske papire, koji su se suočili sa različitim oblicima diskriminacije kosovske administracije, bez kosovskih dokumenata i koji će se suočiti sa deportacijom sa KiM kada zakon stupi na snagu – evropske komesare prosto ne interesuje.
Umjesto bilo kakve osude prištinske strane, bilo kakve reakcije na strahove Srba da ih sa novim zakonom i protjerivanjem univerziteta čeka novi talas egzodusa, iz Evropske komisije prije koji dan osudili su Srbiju zbog hapšenja albanskih terorista na svojoj teritoriji i naveli da Srbija time krši sporazum iz 2015. godine.
„Prema ovom sporazumu, Srbija se obavezala da neće pokretati krivične istrage ili krivično gonjenje za zločine navodno počinjene na Kosovu*, osim ako to ne zatraže kosovske vlasti. Nadležnost nad navodima o ratnim zločinima i drugim teškim krivičnim djelima je na kosovskim institucijama. Pozivamo Srbiju da poštuje svoje obaveze“, rekao je portparol Evropske komisije, doslovce je prije dva dana prenio Radio Slobodna Evropa na albanskom jeziku.
Iako je iz Srbije, iz Kancelarije za KiM, u međuvremenu oštro demantovano da takva obaveza postoji, iz EK nije stigla nova reakcija, ni odgovor Petru Petkoviću, ni potvrda da je Srbija, navodno, preuzela takvu obavezu.
Umjesto odgovora na jučerašnji vapaj Srba iz Sjeverne Mitrovice, engleski ambasador u Prištini Džonatan Hargrivs u saopštenju poručuje da se raduje „bliskoj saradnji sa Aljbinom Kurtijem“.
„Funkcionalna Skupština i vlada od suštinskog su značaja da Kosovo* postigne napredak po pitanjima koja su najvažnija za njegove građane. Ujedinjeno Kraljevstvo je spremno da podrži Kosovo* u sprovođenju reformi, jačanju demokratskih institucija i radu u interesu svih zajednica“, napisao je Hargrivs na Fejsbuku.
