Predsjednik OD „Regionalni vodovod Crnogorsko primorje“ Zoran Lakušić saopštio je da pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre više ne može biti predmet manipulacija, spinovanja i interesnih konstrukcija.
On je kazao da je stručna javnost je dala jasan sud, da su naučne analize su sprovedene, supervizija izvršena, a da su zaključci nedvosmisleni – dominantan uzrok pada izdašnosti izvorišta Bolje sestre jeste devastacija korita rijeke Morača, odnosno nelegalna eksploatacija šljunka u drugoj zoni sanitarne zaštite.
„Uprkos tome, u javnosti se i dalje plasira teza da nelegalne aktivnosti u koritu Morače nemaju uticaj na pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre. Takve tvrdnje nijesu potkrijepljene relevantnim istraživanjima niti ozbiljnim hidrogeološkim argumentima.
One dolaze iz krugova bliskih strukturama građevinske mafije i onih koji su godinama profitirali na devastaciji riječnog korita, zanemarujući posljedice po javni interes i bezbjednost vodosnabdijevanja crnogorskog primorja“, rekao je Lakušić.
Prema njegovim riječima, krajnje je neodgovorno obmanjivati javnost tvrdnjama da eksploatacija šljunka nema presudan uticaj na izvorište Bolje sestre.
„Oni koji relativizuju naučne nalaze i brane nelegalne eksploatatore ne brane struku niti javni interes. Brane strukture koje su, mimo zakona i elementarne odgovornosti, pretvorile korito rijeke Morače u prostor za sticanje profita, ostavljajući iza sebe narušeni ekosistem i ugrožen strateški vodni resurs“, dodao je.
Prema njegovim riječima, pad izdašnosti izvorišta Bolje sestre mora se posmatrati isključivo kroz prizmu naučno utvrđenih činjenica.
Lakušić je ukazao rezultate višegodišnjih hidrogeoloških istraživanja koji svjedoče o jasnoj uzročno-posljedičnoj vezi između intenzivne nelegalne eksploatacije šljunka u koritu Morače i smanjenja izdašnosti ovog strateškog izvorišta.
„U okviru studije ‘Monitoring i zaštita izvorišta Bolje sestre’, koju je realizovao međunarodni multidisciplinarni tim stručnjaka, uključujući i profesore sa Univerzitet Crne Gore, utvrđeno je da je pad izdašnosti u direktnoj korelaciji sa nelegalnom eksploatacijom u drugoj zoni sanitarne zaštite. Klimatske promjene jesu identifikovane kao prateći faktor, ali nijesu dominantni uzrok.
Dominantni uzrok predstavlja antropogeni uticaj, sistematsko produbljivanje i morfološko narušavanje korita Morače.
Ove nalaze potvrđuje i ‘Hidrogeološka analiza izdašnosti izvorišta Bolje sestre’, koju je izradila renomirana stručna kuća Energoprojekt-Hidroinženjering iz Beograda.
U analizi se eksplicitno konstatuje da spuštanje dna korita Morače ima presudan uticaj na promjenu hidrauličkog gradijenta između površinskih i podzemnih voda, što dovodi do snižavanja nivoa izdani i posljedično do smanjenja izdašnosti izvorišta Bolje sestre“, poručio je Lakušić.
On je ocijenio da posebno zabrinjava konstatacija da povratak na stanje prije 2020. godine nije moguće sa sigurnošću predvidjeti, a vjerovatno ni u potpunosti ostvariti.
„Sa stanovišta hidrogeologije, mehanizam je jasan i nedvosmislen. Intenzivna i nelegalna eksploatacija dovela je do produbljivanja riječnog korita, čime je narušena prirodna ravnoteža između rijeke Morače i podzemnih voda. Snižavanjem nivoa riječnog dna snižen je i nivo podzemnih voda koje prihranjuju izvorište, što je direktno uslovilo pad njegove izdašnosti.
Ovakve intervencije u zoni sanitarne zaštite predstavljaju grubo narušavanje hidrološkog sistema sa dugoročnim i potencijalno nepovratnim posljedicama.
Tvrdnje da eksploatacija šljunka nije imala presudan uticaj na stanje izvorišta naučno su neutemeljene i stručno neodržive. One ignorišu rezultate istraživanja, zanemaruju zakonitosti podzemne hidrodinamike i relativizuju odgovornost devastatora“, istakao je.
Kako je naglasio, nelegalni eksploatatorisamo prekršili propise, već svojim djelovanjem direktno ugrozili stabilnost sistema vodosnabdijevanja crnogorskog primorja i time doveli u pitanje sigurnost snabdijevanja stanovništva i turističke privrede.
„Izvorište Bolje sestre predstavlja ključni segment Regionalnog vodovoda koji obezbjeđuje vodu za primorske opštine, posebno tokom turističke sezone. Ugrožavanje njegove izdašnosti znači ugrožavanje javnog zdravlja, ekonomske stabilnosti i održivosti turizma kao jedne od najvažnijih privrednih grana Crne Gore.
Devastacija korita Morače u zoni sanitarne zaštite izvorišta Bolje sestre mora se jasno imenovati kao ozbiljan oblik ekocida sa dalekosežnim sistemskim posljedicama. Akademska i stručna zajednica iznijela je precizne nalaze i jasna upozorenja.
Relativizacija ili odbrana nelegalne eksploatacije šljunka ne može se smatrati legitimnim doprinosom stručnoj i naučnoj raspravi, već pokušajem izmještanja odgovornosti za degradaciju strateškog vodnog resursa sa počinilaca na subjekte koji djeluju u zaštiti javnog interesa.
Zaštita izvorišta Bolje sestre nije političko pitanje, već pitanje dosljedne primjene verifikovanih naučnih saznanja, poštovanja važećih zakonskih normi i zaštite javnog interesa. Odgovornost pravnih i fizičkih lica koja su vršila nelegalnu eksploataciju šljunka i devastirala prostor mora biti jasno, institucionalno i pravosnažno utvrđena.
Samo tako se mogu spriječiti dalje posljedice po strateški vodni resurs, izvorište Bolje sestre, te osigurati dugoročna stabilnost i bezbjednost vodosnabdijevanja crnogorskog primorja, kao i održivost njegove turističke privrede. Svaka relativizacija ili odbrana devastatora predstavlja direktnu prijetnju javnom interesu“, zaključio je Lakušić.
