Privremene vlasti u Prištini mogle bi postati prve u regionu koje će prihvatiti da budu domaćin centra za prihvat migranata, dok čekaju na deportaciju. Dogovor Velike Britanije i lažne države Kosovo o mogućem prihvatu ilegalnih migranata mogao bi ozbiljno da naruši stabilnost ne samo u južnoj srpskoj pokrajini već i na teritoriji centralne Srbije i dodatno dovede u težak položaj Srbe na samom Kosovu i Metohiji.
Ukoliko dođe do dogovora, onda bi jedan dio migranata koji nisu dobili zeleno svijetlo za boravak bili deportovani iz Velike Britanije u prihvatne centre na nekoliko mjesta na teritoriji Kosmeta. Prema pisanju „Tajmsa” tzv. Kosovo se nalazi na užem spisku od devet kandidata kao moguća destinacija za otvaranje niza „centara za povratak” migranata iz Velike Britanije.
Inače, Velika Britanija traži partnere u regionu kao dio napora da ograniči ilegalne prelaze preko Lamanša, gdje je samo ove godine registrovano oko 37.000 migranata – što je povećanje od 30 odsto u odnosu na prošlu godinu. Da priča o mogućem dogovoru ima osnova, svjedoči to što je upravo Albin Kurti, na nedavnom samitu Berlinskog procesa u Londonu rekao da je tzv. Kosovo spremno da prihvati migrante koji nisu dobili azil u Velikoj Britaniji.
Ovakav transfer kategorično su odbili Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina, prije svega zato što je Republika Srpska stavila veto. Nastojanje da se odbijeni tražioci azila prebace u inostranstvo pokazuje da britanska spoljna politika sve više zavisi od unutrašnjih pritisaka da se smanji neregularna imigracija, od kojih su među najbrojnijom grupom i Albanci.
Taj predlog bi omogućio Britaniji da odbijene tražioce azila prebaci u objekte u inostranstvu, dok se ne obave pripreme za deportaciju. U isto vrijeme, to je i dio šireg evropskog trenda ekternalizacije kontrole migracija, u okviru kojeg bogatije zemlje Zapada nude novac ili bezbjednosne garancije drugim siromašnijim državama, ili u slučaju Kosmeta teritorijama, na istoku ili jugu Evrope, spremnim da u njihovo ime zaustave ili kanališu migracije.
Očekivana politička korist za tzv. Kosovo bila bi jačanje izgleda za pristupanje EU uz podršku Ujedinjenog Kraljevstva, veću ekonomsku, ali i vojnu saradnju. Režim u Prištini ima jasnu računicu i odgovor se pre svega nalazi u garancijama koje se tiču oružanih snaga. Velika Britanija je kao kontrauslugu produžila svoje učešće u mirovnoj misiji NATO-a na Kosovu do 2028. i obećala dodatnu podršku u oblasti odbrane i „granične bezbjednosti”. Uz to, London je zatražio da se što prije ukine misija UNMIK-a, čime bi se stavila pravna tačka na jednostranu proglašenu nezavisnost Prištine.
Priština od Velike Britanije osim dodatne podrške u vidu bezbjednosne opreme vjerovatno očekuje i razmjene obavještajnih podataka, radi suprotstavljanja navodnim prijetnjama koje dolaze iz Srbije i Rusije. „Želimo da podrška bude prvenstveno u oblasti bezbjednosti – bilo kroz strateške sporazume ili kroz opremu i projekte koje možemo zajedno da realizujemo. Naši timovi rade na tome i mislim da će rezultat biti uspješan.
Naravno da želimo da imamo koristi kao država, ali prije svega to smatramo našom obavezom da vam pomognemo, jer ste i vi nama mnogo pomogli i to nikada nećemo zaboraviti”, izjavio je Kurti.
Na pitanje kako će se finansirati migranti i kada će doći na tzv. Kosovo, kazao je da će kosovski timovi advokata sarađivati sa britanskom stranom na detaljima.
Spoljnotopolitički analitičar Predrag Rajić ocenjuje da Kurti na ovaj način pokušava da ojača veze koje Priština ima s Londonom svih ovih godina, na način što je ponudio isto što i Edi Rama u Albaniji. Za „Politiku” kaže da Kurti pokušava da predstavi domaćoj javnosti da on nije izolovan u svjetlu mlakih sankcija kojima je izložen iz EU.
„Kurti želi da predstavi da sa Velikom Britanijom ima dobre odnose, da je bio sada u Londonu i da je posljedica toga sporazum ovog tipa. Nada se da u albanskoj zajednici na KiM neće biti otpora. Treba podsjetiti da su oni već imali slične kooperacije sa SAD. Kasnije se pokazalo da to Albancima nije nešto mnogo smetalo, iako je jedan broj Avganistanaca bio iz Amerike prebačen na Kosmet.
Vjerujem da je od svega ovoga Kurti želio da napravi jedan narativ za nove izbore na Kosmetu, koji će najverovatnije biti održani u decembru – kako on, eto ipak, ima jednog nuklearnog saveznika uz sebe. I kako je narativ da je on izolovan na Zapadu, što pokušavaju da nametnu opozicionari u Prištini, zapravo, netačan”, kaže Rajić.
Naglašava da su Srbi na KiM već ozbiljno ugroženi kada je ovaj dio Srbije u pitanju i da će sa ovim mogućim dogovorom naša pozicija biti još izazovnija, zato što ćemo imati posla s ljudima koji su proterani iz Velike Britanije. „Oni će biti deportovani ne zato što im je istekla viza već zato što su se bavili određenim nezakonitim radnjama, i to u Velikoj Britaniji, a oni će poslije deportacije biti proslijeđeni tamo gdje ne mogu da ostvare svoje ambicije i biće dodatno frustrirani zbog toga.
I to zaista može da bude izazovno, da oni taj svoj bes usmjere ka nekom drugom i drugačijem i da ’prigrle’ neku radikalnu ideologiju i u tom kontekstu to može da bude opasnost po nas. Mislim da su naše službe svjesne toga. U ovom momentu jedino što je moguće je da kontaktiramo sa međunarodnim predstavnicima na Kosmetu i da budemo svjesni da od 1999. ne vršimo vlast u ovom dijelu naše zemlje.
Ovakvih i sličnih aranžmana je bilo i ranije, siguran sam da ćemo sa ovim moći da se uspješno izborimo, samo da budemo strpljivi, jer to ne može da potraje vječno. Nadam se da će ovakvi aranžmani pod Kurtijem doživjeti svoj kraj”, naglašava Rajić.
Od davanja saglasnosti iz Prištine do realizacije ipak je dugačak put. Da li tzv. Kosovo ima kapacitet da smjesti nekoliko desetina hiljada migranata iz Afrike i Azije? Ako se uzmu u obzir sve dosadašnje Kurtijeve eskalatorne odluke i prijetnje Srbima, otvara se i mogućnost da Priština jedan od kontingenata migranata pokuša da smjesti na sjever Kosmeta čime bi dodatno otežali život našeg naroda.
Uz to, pretpostavlja se da Priština mora da izgradi kapacitete za prihvat, jer ih sada nemaju čak i ukoliko bi vlade zapadnih zemalja bile zainteresovane da im pomognu.
Mogućnost da će Velika Britanija prihvatiti ponudu tzv. Kosova je realna, jer na taj način će početi da rješavaju jedan gorući problem. Svako ko prati politiku imigracija, ali i kaznenu politiku i problem prenatrpanosti zatvora u zemljama zapadne Evrope, zna da je ovo jedan način za vlade da se izvuku iz neprijatne i za njih teške situacije.
Svima ide u prilog činjenica da je sudbina migranata do sada uvijek bila ispod radara pažnje javnosti. Upravo zbog toga to jeste šansa za tzv. Kosovo i Albina Kurtija koja vjerovatno nije sjajna, jer bi možda bilo bolje da su u stanju da ponude nešto bolje ili sofisticiranije, kao neku svoju komparativnu prednost, ali to je realnost koju su nametnuli vladajući krugovi u Prištini.
I sada je šansa Kurtiju da ponovo prigrabi vlast, odnosno da se održi u fotelji, nakon dva prethodna izborna debakla u toku ove godine.
Srđan Graovac iz Centra za društvenu stabilnost kaže da je prebacivanje migranata na Kosmet dio neke vrste šireh, geopolitičkih procesa koji se dešavaju na prostoru Balkana. Za naš list ocenjuje i da je to posljedica povezivanja Velike Britanije i Turske koji imaju vojni i bezbjednosni aranžman „težak” desetak milijardi evra.
To je novac predviđen za kupovinu britanskih aviona „Eurofightera” od strane Turske i najavljuje se buduća bliska saradnja po pitanju naoružanja dveju vojnih industrija.
„U tim globalnim previranjima čini se da će Britanija igrati, pre svega, na kartu toga da Turska mora biti njen strateški partner pored ostalih zemalja, pre svega Njemačke i Francuske, koji će definisati jedan geopolitički centar. On bi trebalo da djeluje i na prostoru Bliskog istoka preko Turske, a Ankara će gledati da proširi svoj uticaj na Balkanu. U sklopu tih dešavanja, i Britanija i Turska imaju sferu uticaja, i na prostoru gdje žive Albanci.
Samim tim će dogovor oko podjele interesnih sfera biti dio tog dogovora oko migranata”, kaže Graovac. Kaže da je činjenica da je i Kurti svjestan toga da postoji približavanje Britanaca i Turaka i da računa na podršku Londona, kako bi se odupreo onome što ga najviše plaši, a to je pritisak iz Vašingtona.
„Ako će SAD da se pozabavi Balkanom, onda je Kurti tu višak, jer kad se Trampova administracija bavila Balkanom, za Kurtija tu nije bilo mjesta. Kroz približavanje Turskoj preko kupovine dronova i Velikoj Britaniji preko prihvatanja migranata, šalje jasnu poruku da on želi da bude stavljen pod zaštitu tih centara moći, da se na taj način očuva i da kao ključni faktor opstane na albanskoj političkoj sceni na Kosovu i Metohiji”, zaključuje Srđan Graovac.
(Politika)
