KUCAMO NA VRATA ZABORAVLJENIH ASOVA: Kako je slučaj Vujice Lazovića i Valdanosa nestao ili zaboravljen u fiokama Tužilaštva

U Crnoj Gori u poslednje vrijeme otkrivaju i procesuiraju brojne afere bivših državnih funkcionera koje su jedno vrijeme bile ispod tepiha, ali i dalje postoje slučajevi koji su, uprkos ozbiljnim sumnjama, ostali izvan domašaja institucija ili su jednostavno pali u zaborav.

Jedan od takvih primjera je slučaj koji se vezuje za Vujicu Lazovića, nekadašnjeg potpredsjednika Vlade i predsjednika Savjeta za privatizaciju, čije se ime godinama dovodi u vezu sa spornim odlukama u procesu valorizacije Valdanosa.

Nevladina organizacija MANS podnijela je 2012. godine krivičnu prijavu protiv Lazovića, navodeći da je kao predsjednik Savjeta za privatizaciju omogućio da se u proceduri razmatra i prihvati ponuda kompanije Cubus Lux, iako, prema njihovim tvrdnjama, ta firma nije ispunjavala ključne tenderske uslove.

Posebno je problematizovan kriterijum koji se odnosio na finansijsku sposobnost ponuđača – godišnji promet od najmanje 100 miliona eura. MANS je tvrdio da dostavljena dokumentacija pokazuje da taj uslov nije bio ispunjen, ali da je ponuda uprkos tome prošla dalje u proceduri.

Dodatnu težinu cijelom slučaju daje činjenica da javnost nikada nije dobila jasan odgovor šta se desilo sa tom prijavom. Nije poznato da li su nadležni organi sproveli detaljnu istragu, da li je prijava odbačena ili je predmet ostao bez epiloga u fiokama institucija.  Nema dokaza da je Lazović bio vlasnički ili poslovno povezan sa kompanijom Cubus Lux, ali to nije bila ni suština optužbi već je fokus bio na načinu donošenja odluka i mogućem kršenju pravila tendera.

Brojne privatizacije – KAP, CEAC

Osim Valdanosa, ime Lazovića se u javnosti dovodilo u vezu i sa više velikih ekonomskih i privatizacionih procesa iz perioda kada je bio na čelu Savjeta za privatizaciju i u vrhu izvršne vlasti.

Tako se pominjao u kontekstu privatizacije i kasnijih problema u kompaniji KAP, jednom od najvećih industrijskih sistema u državi, gdje su odluke vlasti i garancije investitorima kasnije proizvele ozbiljne finansijske posljedice po državni budžet.

Njegovo ime se vezivalo i za odnose države sa kompanijom CEAC, iza koje je stajao ruski kapital, a čiji su aranžmani godinama bili predmet političkih sporova i međunarodnih arbitraža.

Takođe, bio je dio šire politike privatizacije i valorizacije turističkih resursa na primorju, gdje su pojedini projekti najavljivani kao razvojne šanse, ali nijesu realizovani ili su nailazili na kritike zbog netransparentnosti.

Ipak, uprkos svemu, nijedan od ovih slučajeva nije dobio epilog koji bi podrazumijevao njegovu ličnu krivičnu odgovornost.

Na kraju, slučaj Valdanos ostaje možda i najilustrativniji.

Riječ je o jednom od najvrijednijih prostora na crnogorskom primorju, u zaleđu Ulcinja, nekadašnjem vojnom kompleksu i maslinjaku sa hiljadama stabala maslina.

Plan je bio da se na toj lokaciji razvije luksuzni turistički kompleks visoke kategorije, sa hotelima, vilama i pratećom infrastrukturom, koji bi privukao investitore i goste visoke platežne moći, te značajno doprinio prihodima od turizma.

Uprkos sprovedenom tenderu i potpisanoj dokumentaciji, projekat nikada nije realizovan. Ugovor nije zaživio, investicija nije pokrenuta, a čitav slučaj ostao je bez jasnog pravnog epiloga.

Valdanos je u praksi ostao neizgrađen, što ga danas čini jednim od rijetkih primjera gdje je otpor lokalne zajednice imao konkretan efekat.

Serijal „Kucamo na vrata zaboravljenih asova“ upravo ima za cilj da podsjeti na takve slučajeve  ne prejudicirajući krivicu, već postavljajući pitanje koje i dalje čeka odgovor da li su svi sporni poslovi iz prošlosti zaista ispitani, ili su neki  jednostavno zaboravljeni?

Slučaj Vujice Lazovića, makar za sada, ostaje upravo takav.

Vujica Lazović kao kadar Socijaldemokratske partije (SDP) do raskola u partiji kada je prišao Socijaldemokratama (SD) bio je potpredsjednik Vlade, ministar ekonomije, predsjednik Savjeta za privatizaciju a nakon aktivne političke faze u Vladi, Lazović prelazi u diplomatiju i postaje ambasador Crne Gore u Sloveniji.