Krstić: Šolakovi direktori napravili spisak za hapšenje posle pada nadstrešnice

Izostanak reakcije tužilaštva nakon nesreće u Novom Sadu izaziva sumnje u kredibilitet procesa

Nakon tragične nesreće na železničkoj stanici u Novom Sadu, izostala je brza i jasna reakcija tužilaštva. Vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac nije se pojavila na mjestu događaja, niti se obratila javnosti sa informacijama o narednim koracima institucija.

Gostujući u jutarnjem programu televizije Pink, politički analitičar Nebojša Krstić ocijenio je da je izostanak institucionalnog gesta stvorio prostor da deo javnosti i medija samostalno formira zaključke o odgovornosti.

Krstić je naveo da su u tom vakuumu, prema njegovim riječima, pojedini mediji u vlasništvu Dragana Šolaka vrlo brzo počeli da objavljuju sadržaje u kojima se događaj nije tretirao kao predmet istrage, već kao unaprijed definisano krivično djelo, uz javno navođenje osoba koje bi, kako je predstavljeno, trebalo da budu procesuirane.

Na tim spiskovima našli su se Goran Vesić, ali i brojni drugi funkcioneri i službenici koji, prema njegovoj ocjeni, u vrijeme izgradnje ili rekonstrukcije nisu obavljali relevantne funkcije niti imali neposrednu vezu sa samim događajem.

Krstić takođe ističe da određeni pojedinci koji su potpisivali dokumentaciju kojom se potvrđuje da je nadstrešnica bezbjedna i potpuno sigurna nisu bili predmet interesovanja tužilaštva, niti su se našli na spiskovima za privođenje ili hapšenje.

Prema njegovim riječima, dodatni problem predstavlja činjenica da su neki od tih ljudi bili u ličnim, prijateljskim odnosima sa tužiocem nadležnim za slučaj.

• “U takvoj situaciji postoji očigledan sukob interesa i to je razlog zbog kojeg bi tužilac morao odmah da se izuzme iz predmeta,” naveo je Krstić, dodajući da se time dovodi u pitanje kredibilitet celokupnog postupka.

On smatra da selektivno postupanje i izostanak jasnih institucionalnih standarda ostavljaju utisak da se odluke ne donose isključivo na osnovu činjenica i istrage.

Krstić je ocijenio da ovakav način postupanja dugoročno narušava povjerenje građana u rad pravosuđa i dodatno doprinosi utisku da se institucionalni procesi odvijaju pod pritiskom javnosti i medija.

Na kraju je zaključio da je izostanak pravovremene, jasne i transparentne reakcije tužilaštva značajno uticao na produbljivanje krize povjerenja, uz očekivanje da će se pitanje političke i institucionalne odgovornosti i dalje nalaziti u fokusu javnosti, uključujući i najviše državne funkcionere, među kojima je i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

(Pink.rs)