Nakon gotovo pet godina provedenih na čelu Kancelarije visokog predstavnika (OHR), Kristijan Šmit 1. jula 2026. godine završava svoj mandat, koji se smatra jednim od najkontroverznijih od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Dok ga jedan dio javnosti u Sarajevu vidi kao zaštitnika Dejtonskog sporazuma, u Republici Srpskoj je njegov mandat dočekan sa otvorenim protivljenjem, uz osporavanje njegovog legitimiteta jer imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN-a.
Politička karijera i kontroverze prije BiH
Prije dolaska u Bosnu i Hercegovinu, Šmit je izgradio dugu političku karijeru u Njemačkoj:
Politički angažman: Rođen je 1957. godine u Bavarskoj, bio je dugogodišnji poslanik Bundestaga (1990–2021) i obavljao je funkcije državnog sekretara u ministarstvima odbrane i ekonomije, kao i saveznog ministra poljoprivrede i hrane.
Slučaj „Glifosat“: Krajem 2017. godine izazvao je veliku buru kada je, suprotno stavu njemačke vlade, podržao produženje upotrebe herbicida glifosata, čime je narušio povjerenje unutar vladajuće koalicije.
Istorijske kontroverze: Kao državni sekretar, zalagao se za preispitivanje odluke o uklanjanju imena pilota Luftvafea Vernera Moldersa sa jedinica Bundesvera, a 2007. godine bio je govornik na skupu Udruženja planinskih jedinica, koje se vezuje za divizije Vermahta odgovorne za zločine u Grčkoj, Italiji i Jugoslaviji.
„Ministar Kobasica“: Tokom ministarskog mandata tražio je zabranu naziva poput „veganska kobasica“ i „veganska šnicla“, zbog čega je dobio nadimak „Ministar Kobasica“.
Bonska ovlašćenja kao alat mandata
Iako Bonska ovlašćenja nisu sastavni dio Dejtonskog sporazuma, već su proizašla iz sastanka Savjeta za implementaciju mira (PIK) u Bonu 1997. godine, Šmit ih je koristio kao svakodnevni politički alat. Njegovo djelovanje obilježile su brojne intervencije:
Federacija BiH: Nametao je izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH, uključujući intervenciju u izbornoj noći 2022. godine i suspenziju dijela Ustava 2023. godine radi formiranja vlade.
Republika Srpska: Poništavao je zakone Narodne skupštine RS (o imovini, Službenom glasniku, Ustavnom sudu) i izmijenio Krivični zakon BiH, čime je stvoren pravni osnov za procesuiranje tadašnjeg predsjednika RS Milorada Dodika.
Izborni proces: Tokom 2024. godine iskoristio je ovlašćenja za uvođenje elektronske identifikacije birača, uprkos protivljenju vlasti u RS.
Šmit odlazi sa funkcije bez dogovora o nasljedniku, dok će dužnost privremeno obavljati njegov dosadašnji zamjenik, Amerikanac Luis Krišok.
(rt balkan)
