Koliko su granice na Balkanu stabilne i konačne: Bure baruta na “tihoj vatri”

Koliko su granice na Balkanu stabilne i konačne: Bure baruta na “tihoj vatri”

Međa. Jedna od najskupljih riječi na Balkanu, koja je često dovodila do krvavih sukoba i ratova. Danas gotovo da ne postoji država u ovom dijelu Evrope, a da nema neki teritorijalni, odnosno granični spor sa svojim susjedom. Na ovo se naslanja i izričit zahtjev EU da sigurno neće primiti nijednu zemlju koja sa susjedima ima bilo kakva otvorena pitanja. Istovremeno, sve se češće javno govori o otvaranju granica u regionu, odnosno njihovom brisanju između pojedinih država po ugledu na Šengenski sporazum, sa ciljem da se mehanizmi carinske kontrole, prometa robe, kapitala i drugih usluga olakšaju, a istovremeno ojača saradnja i povjerenje između institucija. Koliko su granice na Balkanu zapravo krhke, odnosno stabilne?

Kada govorimo o granicama, iz vida ne treba izgubiti situaciju sa Kosovom i Metohijom, pošto skoro 20 godina zvanični Beograd nema efektivnu kontrolu nad južnom pokrajinom, odnosno onim dijelom granice prema Albaniji i Makedoniji. Upravo je, u tom smislu, nedavno pitanje postavio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

On je rekao da niko ne zna koje su granice između Srba i Albanaca, te ukazao na neminovnost da zarad budućeg mira i stabilnosti to pitanje treba da dobije odgovor.

– Da li su te granice tamo gdje mi kažemo ili Albanci, tamo gdje kažu Rusi ili tamo gdje kažu Amerikanci, gdje kažu Kinezi ili Njemci… Mi ne znamo, i niko u svijetu tačno i ne zna gde su granice. I ja sam smatrao da je važno da zarad budućnosti to saznamo, da imamo mir i stabilnost sa Albancima za narednih 100 ili 200 godina. Nijesam uspio, jer građani smatraju da je bolje da smo ni na nebu ni na zemlji. Ja mislim da je to pogrešno, ali je moje da poštujem volju naroda – rekao je nedavno Vučić.

Dok je za srpskog predsjednika pitanje granice između Srba i Albanaca neriješeno, za albanskog premijera i predsjednika tzv. Vlade Kosova Ramuša Haradinaja jeste.

Oni su, naime, od 1. januara ove godine uspostavili zajedničke kontrole na graničnim prelazima, što su okarakterisali kao prvu fazu u ukidanju granica između tzv. države Kosovo i Albanije.

– Od danas granica Kosova prema Albaniji ne postoji. Imaćemo samo jednu zajedničku stanicu. Rad će se nastaviti i u martu ulazimo u drugu fazu potpunog uklanjanja granice između Kosova i Albanije, na osnovu Šengenskih principa – napisao je krajem decembra Haradinaj, dok je Rama zaključio da otvaranje granice sa tzv. Kosovom “samo početak”.

On je dodao da je u planu isti postupak kada su u pitanju Crna Gora, Makedonija i Grčka.

– Vjerujem da će na proljeće granica između Albanije i Kosova biti po kriterijumu Šengenskog sporazuma. U bližoj budućnosti očekujemo po istom principu i modifikovanje granica sa Makedonijom, Crnom Gorom i Grčkom. Takvu praksu ćemo nastaviti sve do stupanja u EU – napisao je albanski premijer Rama.

Sa tom idejom se složio i premijer Makedonije Zoran Zaev, koji ne vidi ništa sporno u predlogu Edija Rame. On je podržao otvaranje, ne samo granica između pomenutih država, već i onih sa Srbijom i Bugarskom.

– Prateći primjer Evropske unije, kao zemlje kandidati za učlanjenje, treba da kreiramo uslove za institucionalnu povezanost i međusobno povjerenje. Krećući se u smjeru ka evrointegracijskim procesima, očekujemo da neće postojati granice između zemalja regiona. To će pomoći u saradnji i povjerenju između institucija za carinske i druge kontrole, u prometu robe, kapitala i usluga, po uzoru na zemlje Evropske unije – objasnio je on svoje razloge i kao dobar primjer istakao “one-stop-shop” na prelazu Tabanovce sa Srbijom – koji je uz urađen podršku Svjetske banke.

Da granice treba otvarati, poruka je koja stiže i sa srpske strane.

Prvo se izrevoltirana najnovijim potezima Tirane i Prištine, iz Banjaluke oglasila predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović sa inicijativom da se ukinu granice između Srbije i Srpske.

A odmah zatim se javio i predsjedavajući Predsjedništvom BiH Milorad Dodik, i to uoči proslave Dana Republike Srpske. Poruka koju je on nedvosmisleno poslao dok na iskap pije čašu vode (koja bi trebalo da simbolizuje Drinu), vječitu granicu, glasila je da granica na Drini ne treba da postoji.

– Ali Drina je prelijepa reka, ona treba teče. Ali ona je – srpska rijeka! – podvukao je Dodik i dodao “Živjeli!”.

Za Badnji dan, na sastanku kod predjsednika Srbije, predstavnici Srba iz Crne Gore takođe su pokrenuli inicijativu o ukidanju granica između Srbije i Crne Gore.

Andrija Mandić, poslanik opozicionog Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore, rekao je da ta debata treba da se preseli kod njih.

– Ta inicijativa je i ranije postojala i sa drugih adresa da se ukinu granice, da se obezbijedi nesmetan promet robe i usluga i ta ideja je evropska – objasnio je on.

Politički analitičari u Beogradu i Banjaluci saglasni su da takva ideja neće dobiti podršku, prije svega u Sarajevu, ali i od strane međunarodne zajednice i SAD-a.

Vojislav Savić, politikolog iz Banjaluke komentariše da “Banjaluka tu ne može ništa bez Sarajeva, mi tu zavisimo od njih, ali ja ne vjerujem da će oni pokazati tu dobru volju”, dok docent beogradskog Fakulteta političkih nauka Miloš Hrnjaz navodi da bi to moralo da bude u formi bilateralnih ili multilateralnih sporazuma.

– Institucije koje bi sa tim sporazumom morale da se saglase su institucije država, a ne entiteta. Ako se o tome govori u kontekstu evrointegracija, pretpostavka je da region treba da uđe u Uniju spreman i da u nekom dugoročnom periodu te granične kontrole treba postepeno ukidati, ali nisam siguran koliko je to realno u ovom trenutku – prokomentarisao je on za RTS.

Dragan Đukanović iz Centra za spoljnu politiku za Telegraf.rs kaže da vodeće zemlje, prije svega EU i SAD, insistiraju na očuvanju granica na Balkanu, prije svega zbog naše ratne prošlosti i neke vrste rovitosti na ovom tlu.

– Međunarodna zajednica i Amerika će na neki način pokušati da istraju u ideji da granice budu očuvane, tako da sumnjam da će doći do bilo kakvih redefinisanja granica. Liberalizacija graničnih prelaza po evropskim principima, slobodnije kretanje ljudi, roba i usluga, lakša komunikacija i saobraćaj, sa druge strane treba da postoji – smatra Đukanović.

Njegova izjava potkrepljena je i saopštenjem NATO-a, koji Balkan i dalje smatraju buretom baruta.

– NATO se zalaže za stabilnost, bezbjednost i poštovanje nacionalnih granica na Balkanu, budućnost Balkana počiva na toleranciji, dijalogu, uzajamnom uvažavanju i razumevanju između zajednica. Poštujemo napore Albanije da izgradi odnose sa svojim susjedima – navedeno je za Danas u centrali Alijanse u Briselu na pitanje da li NATO podržava ukidanje granica koje zagovara albanski premijer Edi Rama.

Miloš Hrnjaz za kraj je dao i definiciju otvorenih granica.

– Otvorene granice zapravo znače ukidanje graničnih kontrola onako kako to predviđa Šengenski sporazum i to bi bilo u skladu sa idejom o evropskim integracijama, tu se zapravo ne radi o brisanju granica, to je jedna tehnička stvar gde se dva kontrolna punkta zamjenjuju jednim, a da se u perspektivi ide ka tome da to bude ono što postoji u zoni Šengena, to je važno da se naglasi. Ali to bi podrazumijevalo i određena finansijska ulaganja, ljudske i materijalne resurse za koje nisam siguran da postoje, tako da bi nam bila potrebna i pomoć sa strane – pojašnjava Hrnjaz.

(S.I. / Telegraf.rs)

Related posts

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *