Jedan od najjednostavnijih i najefikasnijih načina da se podrži zdravlje srca jeste besplatan, lak i moguć bilo đe, a to je šetnja. Redovno hodanje pozitivno utiče na zdravlje, a šetnja snižava krvni pritisak, pomaže u kontroli tjelesne težine, podržava i mentalno zdravlje. Veoma impresivno, s obzirom na to da je sve što je potrebno par patika.
Šetnja ima brojne zdravstvene koristi, ali se često postavlja pitanje koliko često treba šetati da bi se one zaista osjetile. Kada je riječ o šetnji u svrhu očuvanja zdravlja srca, bilo kakvo kretanje je bolje nego nikakvo i najvažnije je raditi onoliko koliko je moguće, jer što više – to bolje.
Ukoliko idemo ka cilju poboljšanja zdravlja srca, ljekari savjetuju najmanje 150 minuta umjereno intenzivne aerobne aktivnosti nedjeljno, poput brze šetnje, ili 75 minuta aktivnosti visokog intenziteta. Ovo se u praksi svodi na oko 30 minuta dnevno, pet dana u nedjelji, što je dovoljno da se značajno smanji rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Važno je prilagoditi ovu preporuku sopstvenim mogućnostima, jer se one mogu razlikovati u zavisnosti od opšteg zdravstvenog stanja, nivoa fizičke aktivnosti u prošlosti, kao i eventualnih ortopedskih ili ravnotežnih problema, plućnih bolesti ili drugih zdravstvenih stanja. Zato je uvijek najbolje porazgovarati sa stručnjakom prije početka novog programa vježbanja.
Ključ je u dosljednosti
Iako su šetnje od pola sata posebno korisne, i kraće šetnje doprinose zdravlju srca. Ključ je u dosljednosti i u tome da se na kraju nedjelje dostigne preporučeno ukupno trajanje aktivnosti. Duže šetnje, od 30 minuta ili više, odlične su i mogu poslužiti kao prilika za razmišljanje i mentalno rasterećenje, ali i kraće šetnje (čak od 5 do 10 minuta nekoliko puta dnevno) pomažu tako što aktivnost razlažu na kraće i lakše ostvarive dijelove.
Hodanje umjerenim tempom, pri kome se disanje ubrzava, ali je i dalje moguće voditi razgovor, povezano je sa boljim zdravljem srca i krvnih sudova. Brži tempo efikasnije podiže srčanu frekvenciju i poboljšava cirkulaciju u odnosu na laganu šetnju.
Kako učiniti šetnje još korisnijim za zdravlje
Postoje načini da se šetnja učini još efikasnijom u podršci zdravlju srca. Jedan od njih je uvođenje intervala brzog hoda – naizmjenične dionice brzog i sporijeg hoda. Ova metoda omogućava da se srčana frekvencija podigne, zatim kratko odmori, pa ponovo aktivira, što pozitivno utiče na rad srca.
Još jedna opcija je postepeno povećavanje dužine rute. Takođe, hodanje po neravnom terenu, kao što su šumske ili planinske staze, dodatno angažuje tijelo i jača srce. Ako nema staza u blizini, hodanje uzbrdo ili putem sa više uzvišenja može biti dobra alternativa.
Još jedan način da se šetnja učini izazovnijom jeste nošenje prsluka sa opterećenjem, što tijelu daje dodatni napor i podstiče srce na jači rad.
Ukoliko nije moguće u potpunosti ispratiti preporučene standarde fizičke aktivnosti, važno je pronaći male načine da se tokom dana bude aktivniji. Dobar primjer su korišćenje stepenica umjesto lifta, parkiranje dalje od ulaza u objekte, šetnje tokom pauza i izbjegavanje dugotrajnog sjedenja. Što je tijelo aktivnije, to će cjelokupno zdravlje – uključujući i zdravlje srca – biti bolje, piše Rarade.
(RT Balkan)
