Knežević održao čas istorije: Da sam se ja pitao, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca bi se zvala Kraljevina Srba, Crnogoraca i ostalih – jer smo mi sve ostale oslobađali!

Predsjednik DNP-a Milan Knežević kazao je u Skupštini da je 80-ih godina prošlog vijeka postojao popularan film Povratak u budućnost, te da je imao toliko nastavaka i da je majka glavnog junaka došla do toga da se zaljubljuje u svog sina ne znajući da joj je sin.

„Da bismo izbjegli špansku sapunicu, ja ne bih da od predloga zakona o rehabilitaciji Petrovića Njegoša da idemo u prošlost i da od istorije uzimamo šta joj treba a da ostavljamo šta nam ne treba. Inače je poznato da su kroz razne rezolucije poništavane istorijske činjenice, pa je ova Skupština 2018. godine rezolucijom poništila odluke Podgoričke skupštine. Imali smo sreću, mogli su da ponište i priznanje Amerike, istorijske bitke kod Staljingrada, ali tada su poništili samo Podgoričku Skupštinu“, kazao je on.

Te noći su, podsjeća, uhapsili Nebojšu Medojevića a da je on 15 dana tu živio na gumenom dušeku te se nada da ga niko neće uhapsiti.

„Ali ako sada poništavamo Podgoričku skupštinu, pošteno je da poništimo, Bregalnicu, Mojkovac, Vučiji do, Grahovac, Fundinu, Martinićku bitku, Crnojeviće, Balšiće, Nemanjiće, da poništimo Vojislavljeviće, period starorimski u Crnoj Gori i da se vratimo u pećine kad smo se gađali kršima i gledali da nekome otkinemo glavu. Mislim da je tako najbolje i najpoštenije da poništimo sve što nam se ne sviđa iz naše prošlosti. I ja bih volio da poništim neke stvari iz prošlosti, ne bih pošao na pismeni, ušao u autobus kom je pukla guma…“, kazao je Knežević.

On dodaje da on to nije mogao da predvidi.

„Svi oni koji kliču nikad više 1918. ne pominju kapitulaciju 1916. od strane Austrougarske kada su razvlačili Njegoševe kosti po Cetinju i srušili kapelu; Petrovići su pobjegli, ali i Karađorđevići“

„A ako kroz Rezoluciju mogu da to uradim, onda bih mogao i ja da se vratim u prošlost i ispravim neke greške i popravim biografiju. I dok čitavi svijet slavi 1918. godinu i kraj Prvog svjetskog rata – šta mi radimo? Mi slavimo 1916. godinu. Mi smo mimo svijeta. Mi slavimo kapitulaciju koju je potpisala Crna Gora i potpukovnik Lompar i prihvatamo da Crna Gora postaje sastavni dio Austrougarske. Svi oni koji kliču nikad više 1918. u stvari kliču, živjela 1916. Onda dolazimo do paradoksa da obožavamo okupacije. Mi smo i 1941. dočekali Birolija i skandira E viva Duče. Vježbali su Đovinecu i učili kako da kažu Buongiorno. Eto do čega smo doveli državu vraćajuć je kroz raznorazne zakone i rezolucije. Suština je, Crna Goro, da smo mi tada kao država kapitulirali, da je kralj Nikola pobjegao i ostavio svoj narod na milost i nemilost austrougarskom okupatoru“, kazao je Knežević.

On je kazao da već DPS pravi puškice za odgovor i da pita šta su radili Karađorđevići – te da su i oni pobjegli.

„A trebali su da se bore protiv okupatora. Kralj Nikola je nažalost napustio Crnu Goru 1916. godine i nikad se više nije vratio. Sva priča o aneksiji i nepravdi ipak ima nekoliko praznina. I želim da ih svi čuju. Kraljevina Srba Hrvata i Slovenaca i njena Skupština na zahtjev kralja Aleksandra ujedinitelja donijela je odluku o obeštećenju dinastije Petrović Njegoš sa desetinama miliona franaka (u današnjoj protivrijednosti) pa su Karađorđevići kupovali vile po Nici a princeza Ksenija je vozila Bugati. Živeli su u Nici. A kralj Nikola se u Antibu sreo sa kraljom Aleksandrom, svojim unukom. I ne bih se miješao u porodične odnose između Karađorđevića i Petrovića, ali bi dobro bilo da porazgovaraju malo, sigurno neće znati deset riječi naškoga jezika“, kazao je Knežević.

Dodaje da je velika tuča za dvorac na Kruševcu koji brani Jakov Milatović.

„Svi koji proslavljate 1916. treba da znate da su Austrougari srušile kapelu i njegoševe kosti raznosile na Cetinju i fotografisali se sa njima kao da su na safariju. Ukinuli su Srbe, srpski jezik i htjeli na Lovćenu da podignu spomenik austrougarskim vojnicima. Svi vi koji govorite o 1918. godini i zabrinuti ste za Petroviće, morate da znate da je 1916. oskrnavljena ta dinastija od crveno žute monarhije koja se predstavljala kao vrhunac civilizacije a raznosila kosti našeg vladike i pjesnika. Zamislite da su to radili Srbi – koliko je to rezolucija. Zato mene ne voli onaj Vajs jer sam ga jednom podsjetio na taj period iz 1916. Baš bih volio da vidim one naše heroje i mučenike iz Mojkovačke bitke ako bi mogli da slušaju ovu diskusiju i da vide da su uzalud ginuli za srpsku vojsku a da je srpska vojska uzalud oslobađala Hrvate, Slovence, Makedonce, Bosance, koji su vjekovima bili pod okupacijom. Crna Gora je plebiscitarno odlučila da bude u zajedničkoj državi. Ako mene pitate, trebala je da se zove Kraljevina Srba, Crnogoraca i ostalih. Kako god se Crnogorci izjašnjavali, mi smo ti koji smo oslobađali sve ostale narode. A sada se plašim da nam prijeti aneksija od Hrvatske“, kazao je Knežević.

On navodi da treba brinuti o nekim novim aneksijama.

„Mislim da naši preci nisu uzalud ginuli za ideju jugoslovenstva i ideju objedinjavanja. To ću završiti sa proglasom kralja Nikole uz veliku nadu da ako ovaj zakon bude usvojen, jer vidim da se Milatović buni zbog dvorca na Kruševcu i da tamo neće otvoriti KFC, i da to moramo da potpuno definišemo“, kazao je Knežević.

On je pročitao proglas u kom se govori o trećem ratu starog kralja za srpstvo i jugoslovenstvo. Dodao je da ne može da prihvati da je Srbija anektirala Crnu Goru.

„Ovdje je problem što neki sa naše desne strane kažu da je Mojkovačka bitka bila glupost i da nam nije bila potrebna. Ne mogu da se složim sa tim. Da nije bilo Mojkovca ne bi bilo ni Kajmakčalana ni 1918. A i ta Kraljevina, Crna Gora kao vodeća zemlja zetske banovine bila je u takvom teritorijalnom sastavu da je imala Prijepolje, Dubrovnik, Trebinje, Prizren i Metohiju. Tada je i Dubrovnik bio naš, a sada oni hoće i Herceg Novi da nam uzmu. Neće nam uzeti ni Prevlaku dok je mene sa jezikom“, kazao je Knežević.

A odgovarajući na teze poslanice PES-a Branke Marković da je dosta više povezivanja PES-a i DPS-a, podsjetio na jučerašnji intervju Miodraga Lakovića koji je kazao da bi volio da više da sarađuje sa opozicijom.

„Ja sam polemisao sa Lakovićem bez ikakve namjere da poentiram niti da to bude moj politički narativ“, kazao je on.