Izvoz Kine ponovo je porastao u novembru nakon neočekivanog pada mjesec dana ranije, iako su pošiljke u Sjedinjene Američke Države pale za skoro 29 odsto u odnosu na prošlu godinu – osmi uzastopni mjesec dvocifrenog pada, piše CNN.
Ukupan kineski izvoz u novembru bio je 5,9 odsto veći nego prethodne godine, izraženo u dolarima, pokazali su carinski podaci objavljeni danas, i iznosio je 330,3 milijarde dolara — bolje od očekivanja ekonomista. To je znatno poboljšanje u odnosu na pad od 1,1 odsto zabilježen u oktobru.
Naglašavajući sve veći jaz između ukupnog izvoza i uvoza, carinski podaci pokazali su da je kineski trgovinski suficit za prvih 11 mjeseci premašio granicu od 1 bilion dolara, dostigavši skoro 1,08 biliona. To je rekord za bilo koju godinu i više od 992 milijarde zabeležene tokom cijele 2024. godine, prema zvaničnim podacima koje je prikupio FactSet.
Dok je izvoz Kine u SAD opadao tokom većeg dijela godine, pošiljke su snažno porasle ka drugim destinacijama, uključujući Jugoistočnu Aziju, Afriku, Latinsku Ameriku i Evropsku uniju.
Kineski uvoz porastao je 1,9 odsto u novembru, na više od 218,6 milijardi dolara – bolje od oktobarskog rasta od 1 odsto — iako dugotrajni pad u sektoru nekretnina i dalje ograničava potrošnju i poslovne investicije.
Godišnje primirje u trgovinskom ratu između Kine i SAD postignuto je na sastanku između američkog predsjednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga krajem oktobra u Južnoj Koreji.
Sjedinjene Države smanjile su svoje tarife na kinesku robu, a Kina je obećala da će ukinuti ograničenja izvoza vezana za rijetke metale.
„Vjerovatno je da podaci o izvozu za novembar još uvijek ne odražavaju u potpunosti smanjenje tarifa, čiji bi efekat trebalo da se vidi u narednim mjesecima“, napisala je u izveštaju Lin Song, glavna ekonomistkinja ING banke za region Velike Kine.
Kineska fabrika proizvodnje zabilježila je pad osmi uzastopni mjesec u novembru, prema zvaničnoj anketi, a ekonomisti kažu da je još rano utvrditi da li postoji pravi oporavak spoljne tražnje nakon trgovinskog primirja između SAD i Kine.
S obzirom na to da izvoz ostaje snažan, ekonomisti uglavnom očekuju da će Kina ispuniti svoj cilj rasta BDP-a od oko 5 odsto za ovu godinu.
Kineski lideri iznijeli su plan da se u narednih pet godina fokusiraju na naprednu proizvodnju, nakon visokog sastanka održanog u oktobru.
Godišnji sastanak o ekonomskom planiranju održan je u ponedjeljak, pod predsjedavanjem Sija, radi izrade planova za ekonomski rast u 2026. godini, prenijela je državna agencija Sinhua, dok su kineski lideri ponovili fokus na „napredak uz očuvanje stabilnosti“.
Stabilno globalno trgovinsko okruženje vjerovatno neće dugo potrajati, rekao je Či Lo, strateg za globalna tržišta u BNP Paribas Asset Management, jer odnosi Kine i SAD „ostaju u zastoju“ uprkos privremenom primirju u trgovini.
Ipak, neki ekonomisti vjeruju da će Kina nastaviti da povećava svoj udeo na tržištu izvoza u narednim godinama.
Morgan Stanley predviđa da će do 2030. kineski udio u svjetskom izvozu dostići 16,5 odsto, u odnosu na oko 15 odsto koliko iznosi sada, zahvaljujući njenoj prednosti u naprednoj proizvodnji i sektorima visokog rasta, kao što su električna vozila, robotika i baterije.
„Uprkos stalnim trgovinskim tenzijama, trajnoj protekcionističkoj politici i sve aktivnijim industrijskim politikama G20 zemalja, vjerujemo da će Kina osvojiti još veći udio na svjetskom tržištu roba,“ rekao je u nedavnom izvještaju Četan Ahja, glavni ekonomista Morgan Stanleya za Aziju.
(CDM)
