Sigurno ste bar jednom čuli da ljudi nezadovoljni stanjem u zemljikoriste termin „banana država“, čak i ako ista država nema nikakve veze s uzgojem navedenog tropskog voća.
A, evo kako je termin zapravo nastao i šta označava.
Da je „banana-država“ pogrdan naziv za politički nestabilne zemlje i da termin ima negativnu konotaciju, jasno vam je već i iz samog konteksta u kom se izraz upotrebljava.
Ipak, priča o tome kako je on nastao daleko je zanimljivija, piše Istorijski zabavnik.
Termin se prvobitno odnosio na države zavisne od poljoprivrednog izvoza samo jedne kulture u kojoj vlast drži korumpirana grupa političara ili vojna hunta pod uticajem stranih kompanija koje zapravo imaju moć.
Ovo je početkom 20. vijeka najviše važilo za srednjoameričke zemlje poput Hondurasa, Nikaragve ili Paname, koje su uzgajale i izvozile mahom banane, pa je tako i nastao izraz – „banana država“ ili „banana republika“.
U ovim zemljama političari i privreda decenijama su bili pod uticajem velikih američkih kompanija, čija je moć bila daleko veća nego politička moć vlade ili stanovništva.
Te države oslanjale su se na inostrani kapital, a obično je u njima vladala i velika inflacija.
Tokom godina, pojam je prvo prihvaćen među književnicima, umjetnicima…. a tek onda i u političkoj teoriji.
Danas se izraz koristi da opiše države u kojima „stranci“ imaju značajan uticaj na donošenje odluka vlasti, što dovodi do nastanka korupcije, kriminala, nepotizma…
U ovakvim zemljama bogati se šačica moćnika, dok ostatak stanovništva živi teško.
Vlast je nestabilna, a izbori obično sa sumnjivim rezultatima.
