Kako tehnologija napreduje, tako se pojavljuju i novi načini na koje prevaranti na internetu mogu da nas dovedu u opasnost. U 2025. godini je posebno važno da budemo svjesni ovih prijetnji, jer sve više hakera koristi vještačku inteligenciju i napredne tehnike kako bi nas obmanuli i zloupotrijebili naše podatke.
Sve češći i sve kompleksniji sajber napadi pokazuju da digitalna bezbjednost više nije pitanje kvaliteta tehničke opreme – čak i uz sve postojeće mjere, brojni sistemi su još uvijek ranjivi, što je u julu 2025. godine potvrdio i jedan od najvećih incidenata u posljednje vrijeme. Hakerski upad u IT sisteme ruske avio-kompanije „Aeroflot“ paralizovao je dio njenog rada: otkazani su brojni letovi, došlo je do masovnih kašnjenja i haosa u rasporedu, a i finansijski gubici bili su značajni. Samo dan kasnije, problemi su pogodili i velike apotekarske lance, prenosi „RBK Trend“.
Ovakvi napadi više nisu usmjereni samo na prekid rada, jer je ubrzani razvoj tehnologija otvorio prostor za novu vrstu prijetnji – sajber falsifikate. Danas se može uvjerljivo kopirati gotovo sve, od pasoša i finansijskih dokumenata, preko zvaničnih pisama i QR kodova, do glasova i lica kolega, pa čak i cijelih kol-centara, što našu cjelokupnu bezbjednost na internetu dovodi u pitanje.
Digitalna higijena i prepoznavanje prevare
Savremene fišing mejlove i lažne poruke, unaprijeđene uz pomoć vještačke inteligencije, sve teže je prepoznati. Ipak, postoje znakovi koji nam govore kada je u pitanju zlonamjerna poruka, posebno ako izaziva žurbu ili strah, ako se pošiljalac poziva na autoritet, šalje uznemirujuće vijesti ili nudi nestvarno dobru ponudu.
Čak i kada vam poruka izgleda uvjerljivo, stil i ton komunikacije, prisustvo (ili nedostatak) ličnog obraćanja, netipični zahtjevi, nepoznati linkovi – sve to pokazuje da je u pitanju lažna poruka. Ukoliko se javi bilo kakva sumnja, dobro provjerite informacije.
Posebnu opasnost predstavljaju dipfejkovi, to jest lažni video i audio materijali koji mogu zvučati i izgledati iznenađujuće realno. Iako su tehnologije sve bolje, uz malo pažnje možete uočiti neprirodne pokrete lica ili neprirodan ritam govora.
Opasnost u radu sa AI
Povjerljive podatke nikada ne bi trebalo da unosite u javne AI platforme, bez jasnih garancija o načinu njihovog čuvanja i brisanja. U suprotnom, postoji rizik da oni postanu dio obuke AI modela, budu zloupotrijebljeni ili procure u javni prostor, što može ugroziti vašu privatnost i bezbjednost.
Lozinka
Pravljenje sigurne lozinke je ključno za zaštitu vaših naloga i ličnih podataka. Ne bi trebalo da koristite istu lozinku na više naloga, niti da je dijelite sa drugima, jer samo jedan kompromitovan nalog može ugroziti sve ostale.
Lozinke treba da vam budu duge, da imaju najmanje 12 karaktera i budu sastavljene od fraza koje ćete lako zapamtiti, ali koje će drugi teško pogoditi. Izbjegavajte korišćenje jednostavnih riječi, ličnih podataka ili javnih informacija, kao što su imena, datumi rođenja, vaši omiljeni sportski timovi…
Zaštita podataka
Krađa podataka se dešava kada se povjerljive informacije preuzmu sa vaših uređaja bez vašeg znanja ili odobrenja. To može da se dogodi na radnom mjestu ili na ličnom računaru, a riziku su izloženi lični, finansijski, zdravstveni i poslovni podaci.
Da biste bili bezbjedni, koristite antivirusni softver, redovno pravite rezervne kopije datoteka i budite oprezni prilikom preuzimanja sadržaja sa interneta, jer prevaranti često koriste trikove kako bi vas naveli da otvorite zlonamjerne linkove ili softvere.
Obuka kao prva linija odbrane
Što se tiče kompanija, zaposleni moraju da poznaju osnovna pravila digitalne bezbjednosti. Podaci pokazuju da više od polovine organizacija u svijetu već sistematski obučava svoje osoblje kako bi smanjile unutrašnje rizike, dok preko polovine planira da uvede vještačku inteligenciju u programe obuke.
Stručnjaci predlažu da upoznavanje sa pravilima bezbjednosti postane obavezan dio prilikom zaposlenja, uz redovne i ažurirane treninge, predavanja i praktične vježbe. Takvi programi uče zaposlene da prepoznaju sumnjive aktivnosti, zaštite korporativne podatke i izbjegnu tipične greške koje otvaraju vrata hakerskim napadima.
(RT Balkan)
