Odgovor na pitanje od milion dolara krije se u zakonskim rokovima, kao i u odgovoru na pitanje da li će biti spojeni predsjednički, parlamentarni i beogradski izbori ili ne. Prema saznanjima RT Balkana, realnija opcija je da se na glasanje ide sljedeće godine, a ne ove, i da se glasa u „paketu“.
Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine održavaju se svake četiri godine, koliko, prema Ustavu Republike Srbije, traje mandat jednog saziva. Mogući su i vanredni, a u tom slučaju parlament biva raspušten ukazom predsjednika Republike u slučajevima određenim Ustavom.
Predsjednik je dužan da raspusti poslanički saziv ukoliko republička skupština ne izabere novu Vladu, što sada neće biti slučaj, ali i ukoliko raspuštanje, uz obrazloženje, predloži Vlada, što će najvjerovatnije biti scenario koji vodi do vanrednog glasanja. Ukoliko se raspisuju vanredni izbori, predsjednik Republike ih raspisuje istovremeno sa raspuštanjem Narodne skupštine.
Trenutni saziv parlamenta konstituisan je 6. februara 2024. godine i, kako stvari stoje, neće izgurati cijeli mandat, kao i većina njihovih prethodnika. Posljednji izbori za poslanike održani su u decembru 2023. godine, bili su 14. po redu od početka devedesetih, a 10. vanredni.
Prema Zakonu o izboru predsjednika Republike, redovni izbori održavaju se na svakih pet godina, ali su mogući i vanredni, koji se sprovode kada je prvi čovjek države sprečen da obavlja dužnost ili kada mandat prestane prije isteka vremena na koje je izabran, što se dešava podnošenjem ostavke ili donošenjem odluke Narodne skupštine o njegovom razrješenju.
Izbore za predsjednika Republike raspisuje predsjednik Narodne skupštine.
Predsjednik Vučić položio je zakletvu pred poslanicima 31. maja 2022. godine, kada je zvanično počeo drugi mandat. U slučaju redovnih izbora, oni moraju biti raspisani 90 dana prije isteka mandata, a održani u narednih 60 dana, što znači da bi glasanje po redovnoj proceduri trebalo da bude na proljeće 2027. godine. U slučaju da se vanredni izbori održe sredinom 2026. godine, skraćenje mandata ne bi bilo veliko.
„U skladu sa tim je i datum koji se pominje za kraj ove godine, s tim što ostavljam mogućnost da izbori mogu biti i u prvoj polovini sljedeće godine. Nikad se ne zna šta može da se desi, ali najrealnije je, praktično i racionalno i smiruje tenzije donekle, jer je pitanje kako će druga strana da reaguje i da li će da se složi sa tim scenarijem, da izbori budu krajem godine ili na proljeće 2026. Realno je da budu i beogradski spojeni. To će zavisiti od raspoloženja javnog mnjenja. Ako nema političke krize koja podrazumijeva da nema većine u skupštini, onda najviše odlučuje vladajuća koalicija. I normalno je i uobičajeno da oni donose odluku u skladu sa tim šta njima u tom trenutku odgovara. Ne vjerujem da će se na izbore ići dva puta u istoj godini, odnosno u razmaku od sedam-osam mjeseci, jer je to dupli izazov. Osim u slučaju ako glasanje bude ranije, pa da je prerano za Beograd“, analizira Pajić.
Istraživanja (ne)pouzdana
Istraživanja se uveliko rade, iako je studentska lista nepoznata. Tako je prema posljednjoj anketi Faktora plus Srpska napredna stranka na 45,1 odsto, „studentska lista“ – 8,4 odsto, SPS – 6,9, Stranka slobode i pravde 4,3, Narodni pokret Srbije 4,1, Mi snaga naroda – dr Branimir Nestorović 4,1 odsto, dok bi iznad cenzusa bio i „Kreni-promeni“ Sava Manojlovića sa 3,7 odsto podrške.
Pejić za RT Balkan ističe da je to jedno od istraživanja koje nije metodološki najispravnije.
„Ne samo naše, nego bilo ko da radi, jer mi sad stavljamo hipotetičku studentsku listu, to je lista koja ne postoji, nema liste, nema naziva, nema ljudi. To je neka zamišljena lista koja bi određenom broju ljudi odgovarala onako kako je oni zamišljaju, a pitanje je da li će ona i zaista odgovarati njihovim željama. Ima određen broj glasača koji će glasati protiv vlasti po bilo koju cijenu, ali niko od nas nema pravo da određuje koliki je to broj ljudi, za koga bi oni glasali ili ne, i da postavljamo te neke liste koje ne postoje“, objašnjava Pejić.
Dok traje kladionica oko datuma, stranke su već u kampanji. Ako je ona ikada u Srbiji i prestala, jer svako malo idemo da glasamo. Retke su godine koje su prošle bez izbora i bilo ih je tek četiri – 2013., 2015., 2019. i 2021.
(RT Balkan)

SNS će odneti ubedljivu pobedu kad god da izbori budu!
I sutra da budu izbori,zna se ko će pobediti. Samo SNS,jedini koji se zalažu za svoju državu i svoj narod.
O blokaderima koji mesecima divljaju po srpskim ulicama imam da izjavim sledeće: NE ČINITE VI BRAĆO ZLO VUČIĆU VEĆ SOPSTVENOM NARODU. ZATO VAS PREZIREM I SMATRAM NAJGORIM IZDAJNICIMA.
Izbori se ne mogu odrzavati kad kome padne na pamet
Bice kada zaduzeni kazu.
Džaba bilo kakvo teoretisanje.
sutra da budu izbori,zna se ko ce pobediti. Samo SNS,jedini koji se zalazi za svoju drzavu i svoj narod.
Kad god to nadležna institucija bude rekla
Opozicija bi da zakazuje izbore po svom ćefu, ali u Srbiji se, srećom, poštuje zakon – a ne želje blokadera sa ulice
Izbori se ne dobijaju vikom i pretnjama, nego poverenjem naroda, a to opozicija odavno nema.
Kad opozicija shvati da se vlast osvaja na biralištu, a ne na ulici, možda dobiju i jedan glas više.
Što se tiče redovnih izbora oni treba da budu 2027. godine. Kada su u pitanju vanredi izbori oni bi se mogli raspisati za kraj iduće godine.
Iva: Izbori se raspisuju kada za njih dođe vrene, a ne da odlučuje uluca.
Rada: Opozicija traži izbore, a mole Boga da ih Vučič ne raspiše jer znaju da bi i tada doževeli pravi fijasko.
Eto: U ovom trenutku EXPO 2027 je prioritnt, a izbori če biti kada za njih dođe vreme.
Miljana: Zna to i opozicija i zbog toga oni i beže od izbora kao đavo od krsta.