Politička kriza u Budvi nakon drugog kruga izbora može biti riješena pružanjem manjinske podrške listi “Budva naš grad” čiji je lider Nikola Jovanović. Kako su “Vijesti” ranije objavile, u toj političkoj grupaciji pripremaju dokument koji predstavlja platformu za odgovorno upravljanje gradskom upravom koja će se zasnivati na principima i konkretnim projektima i tražiće se podrška u lokalnim parlamentu.

Nakon što su Demokrate i Pokret Evropa sad, te Pokret za Grad odlučili da ne žele da učestvuju u formiranje vlasti sa listom “Budva naš grad”, jasno je da postoje samo dvije opcije za formiranje vlasti i to sa koalicijom “Za budućnost Budve (NSD, DNP, SNP, PZP…) koja je sastavljena od 10 partija ili sa opozicionom Demokratskom partijom socijalista.

Jovanoviću je, piše ovaj list, neprihvatljivo da pravi koalicione aranžmane sa NSD i DPS zbog čega se neće ići u pravcu klasičnog formiranja vlasti, već da ona može biti uspostavljena i funcionisati po manjinskom modelu. Jovanović je ovu tezu u prethodnih nekoliko navrata pravdao činjenicom da su oni sami osvojili najveći broj mandata a što je činio nakon izbora, parcelišući rezultat koalicije Za budućnost Budve koja broji nekoliko konstituenata.

Međutim, u politici je poznato da se na izborima ne kandiduju partije već izborne liste i svako može da odluči sa kim će formirati ili predizbornu, a nakon izbora i postizbornu koaliciju. Stoga, ukoliko se to uzme u obzir, lista Za budućnost Budve osvojila je najveći broj mandata na budvanskim lokalnim izborima.

Podsjetimo, manjinski tip podrške prvi je u politički život uveo lider URE Dritan Abazović. Na početku je partnera za taj politički cirkus našao u bivšem i nikad zaboravljenom premijeru Zdravku Krivokapiću kada je tražio podršku za ekspertsku Vladu u kojoj je on bio jedini političar. Demokratskoj Crnoj Gori to očito nije smetalo zbog dobrih veza sa Krivokapićem a deblji dio štapa pripado je tadašnjem Demokratskom frontu kom je stavljena brana za ulazak u Vladu.

Nedugo nakon toga, Abazović je ponudio platformu manjinske Vlade koju je tada podržao DPS. Ta Vlada ubrzo je pala zbog potpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC a oborile su je Bečićeve Demokrate zajedno sa DPS-om. Abazović je još „cirka“ godinu dana ostao premijer zbog nemogućnosti dogovora pa nakon toga i vanrednih parlamentarnih izbora a nakon dogovora odlazi u opoziciju gdje ostaje i dan danas. Slično je pokušao i na vanrednim lokalnim izborima u Podgorici, međutim, ipak su odbornici bliski Jakovu Milatoviću, predsjedniku države, prelomili i formirali vlast sa svojim doskorašnjim kolegama što je izazvalo oštre reakcije URE.

Sada vidimo da je to slučaj i u Budvi. Jovanović očigledno sebe vidi na mjestu predsjednika opštine Budva po istom manjinskom modelu a očito je da Za budućnost Budve takav aranžman ne planira da prihvati.

“Vijestima” je dalje rečeno, da će Jovanović sigurno u vlast pozvati Evropski savez koga predvodi Petar Odžić, kao i Građanski pokret URA čiji je lider Blažo Rađenović.

Podsjetimo, Evropski savez čine tri političke partije – Socijaldemokrate (SD), Socijaldemokratska partija (SDP), i Liberalna partija (LP). Sve tri su u predvečerju 2019. godine glasale za DPS-ov Zakon o slobodi vjeroispovjesti a kojim su se napadale svetinje Srpske pravoslavne crkve.

Jovanović je na ovaj način, piše ovaj list, obezbijedio ukupno 12 odbornika koji su i više nego dovoljni za upućivanje predloga skupštini za izbor predsjednika Skupštine i predsjednika Opštine.

Ukoliko se postigne dogovor, već na konstitutivnoj sjednici parlamenta, mogao bi da bude predlog za predsjednika SO.

(Vijesti/Borba)

Tagovi