Zasad bez zvaničnih pozitivnih najava o toj temi iz EU, u smislu garantovanog izuzeća naše zemlje na manje kvote i visoke carine.
Pad konkurentnosti srpskog čelika na evropskom tržištu. Poslovni pad „Željezare” u Smederevu, u smislu manjeg izvoza i većih troškova, što posljedčno može uticati i na zaposlenost u toj fabrici u kojoj sada radi oko 5.000 ljudi, ali je 20.000 ljudi vezano za nju. Finansijski gubici za čeličnu industriju u Srbiji, i dugoročno, smanjenje atraktivnosti naše zemlje za investitore u čeliku. To su sve potencijalni izazovi s kojima može da se suoči Srbija ukoliko EU na kraju drastično promijeni režim kvota i carina na čelik, pa te promjene postanu veliki rizik za izvoz čelika iz Srbije. Vlada je već reagovala, tražila izuzeće od takvih poteza EU, ali ishod još nije siguran.
Prema nacrtu novog režima trgovine čelikom, kvota za godišnji uvoz u EU bez carina biće smanjena sa 30,5 miliona tona na 18,3 miliona tona (pad od oko 47 odsto). Carine za prekoračenje kvote biće povećane sa 25 odsto na 50 procenata, što može učiniti izvoz praktično neisplativim. Uvodi se i stroži režim praćenja porijekla čelika, kako bi se spriječile zloupotrebe sistema kvota.
Ove promjene, kako je najavljeno, treba da stupe na snagu od 1. jula 2026. Shodno tome, Srbiju čeka ozbiljan izazov, iako nije članica EU, ali već godinama ima Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji omogućava relativno slobodan izvoz, ali ne garantuje zaštitu od ovakvih mjera.
Da do sada nema zvaničnog pozitivnog odgovora od strane Evropske unije u smislu garantovanog izuzeća Srbije potvrđuje Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS).
– I dalje nema novosti o tom pitanju. Ukoliko pregovaramo za čelik kao za carine SAD i sankcije NIS-u, onda mi praktično samo čekamo da nas izvijeste šta su oni koji to nameću odlučili – napominje Stanić.
On je ranije podsjetio da Srbija ima prostora da pregovara kao zemlja kandidat i potpisnica Sporazuma o slobodnoj trgovini sa EU. Nadležni očekuju da ta kvota bude zadržana na istom nivou ili da bude povećana, ali ne možemo očekivati da budemo potpuno isključeni. Pregovori se nastavljaju, dodao je Stanić, podsjećajući da je trenutna kvota 820.000 tona, a da je ideja EU da ona bude 410.000 tona, dok bi carine za sve iznad ove količine umjesto dosadašnjih 25 odsto iznosile 50 procenata.
(Politika)
