Još jedan američki pokušaj da obuzda Rusiju

Još jedan američki pokušaj da obuzda Rusiju

Ponovno uspostavljanje dužnosti koordinatora za region Arktika, i imenovanje Džima Deharta, višeg savjetnika američkog državnog sekretara na to mesto, zajedno s nedavnim naređenjem Trampa o stvaranju američke flote ledolomaca, govori o američkoj strategiji obuzdavanja Rusije u regionu i prenošenju geopolitičke borbe na Arktik, smatraju ruski analitičari.

Dehartova glavna dužnost biće promovisanje američkih interesa u tom regionu u pogledu bezbijednosti, održivog ekonomskog razvoja i saradnje među arktičkim državama.

„Rekao bih da govorimo o geopolitičkoj borbi u arktičkom regionu tj. SAD zanima geopolitička dominacija i polazeći od toga počeli su da se bave razvojem ledolomačke flote, koju i dalje nemaju. Pored toga, američka politika na Arktiku predstavlja pokušaj osporavanja ruskih prava na Sjeverni morski put i prava Kanade na sjeverozapadni prolaz.

To je pokušaj uspostavljanja određenog američkog diktata u regionu i otvaranje mogućnosti za formiranje nekog drugog centra moći, pokušaj suprotstavljanja ruskim i kineskim interesima na Arktiku iz straha da će razvoj nekih sjevernih projekata postati predmet zajedničke politike Moskve i Pekinga. Stoga se, sve što Pompeo čini, uklapa u glavni tok američke politike kako bi se spriječili ostali uticajni centri na Arktiku“, objašnjava ruski ekspert Oleg Aleksandrov.

Strategija uspostavljanja američke dominacije na Arktiku je, prije svega, usmjerena na kontrolu međunarodnih transportnih pravaca – Sjevernog morskog puta i drugih ruta, ističe Aleksandrov.

„Pored toga, ovo je pokušaj kontrole ko će i na koji način eksploatisati energetske resurse na Arktiku. Sa stanovišta SAD to treba da rade njihove kompanije, a ne neke neprijateljske. Naravno, SAD imaju razne interese, ne bih sveo samo na geopolitičke, ali ovdje dominiraju geopolitički. Postoje ekološki i ekonomski interesi, a postoji i takav faktor kao što je jednostavno prebacivanje glavnog fronta konfrotacije između SAD i Rusije u ovaj region“, kaže Aleksandrov.

Aleksandrov kaže da se Amerika vodi hladnoratovskom logikom posmatrajući Rusiju kao potencijalnog protivnika, a ne kao potencijalnog partnera. Vašingtonu je potrebno da stvori sliku neprijatelja, a Rusija je za to pogodna.

„Sva Trampova retorika i retorika američkog državnog sekretara svode se na to da je potrebno suprotstaviti se naporima Rusije i Kine na Arktiku. Na to cilja i američka arktička doktrina iz 2019. godine. U stvari, sva ova dešavanja ukazuju na to da govorimo o pokušaju suprotstavljanja Rusiji sa stanovišta vojnih, ekonomskih, političkih i drugih interesa“, konstatuje Aleksandrov.

Na pitanje kako Moskva može da zaštiti svoje interese na Arktiku, ekspert kaže da se to može postići realizovanjem potencijala koje Rusija ima.

„Implementacija nekih vojnih projekata kreće se bržim tempom nego realizacija ekonomskih projekata. Samim tim, težak je zadatak kombinovati različite pravce, i vojno-strateški i ekonomske. Sve se svodi na to da projekte koje Rusija sprovodi na Arktiku realizuju strane kompanije.

To je svojevrsni začarani krug, nastao kada je Rusija u ranoj fazi privukla ogroman broj stranih kompanija i investicija… Sada je Rusiji potrebna nezavisna politika u regionu, ne uzimajući u obzir položaj potencijalnih investitora. Kada je riječ o bezbjednosnim pitanjima, tada bi sva druga pitanja trebalo da budu u drugom planu“, kaže Aleksandrov.

Ekspert smatra da bi Rusija na Arktiku trebalo da realizuje velike državne infrastrukturne projekte, da ulaže u civilne projekte, obezbedi civilni transport i uslove za život i rad ljudi u tom regionu.

„Istovremeno, Amerikanci naglašavaju da je to prijetnja bezbijednosti SAD, pošto po tom pitanju daleko zaostaju za Rusijom. Oni su postavili zadatak da do 2029. formiraju flotu polarnih ledolomaca. Planiraju da naprave tri teška ledolomca i nekoliko srednjih“, kaže Žuravelj.
Ekspert napominje da trenutno SAD imaju samo jedan teški ledolomac – „Polarnu zvezdu”, kojem ističe rok upotrebe i još jedan ledolomac srednje klase „Hili“, napravljen prvenstvo za naučna istraživanja, a takođe i pet lakih ledolomaca koji ne mogu tokom cijele godine da plove.

Pored toga, američka strategija predviđa i opremanje baza za ledolomce, kako u SAD, tako i u inostranstvu. Prema mišljenju Žuraljeva, jedna od baza će biti na jugu Aljaske, gdje postoje velike rezerve nafte, dok bi u inostranstvu Amerikanci mogli da koriste vojno-vazduhoplovnu bazu na Islandu, u Keblaviku.

Rusija, da bi zadržala liderstvo na Arktiku, smatra Žuraljev, treba da se bavi svojom ledolomačkom flotom. Rusija ima 43 ledolomca, među kojima su i četiri nuklearna i samim tim je najveća ledolomačka sila na svijetu.

On dodaje da Rusija gradi i ledolomac „Lider“, koji će moći da razbija led debljine do četiri metra i plovi u bilo kojem području Sjevernog ledenog okeana.

„To će biti moćan brod, koji će ojačati naše pozicije na Arktiku“, istakao je Žuraljev.

Related posts

Leave a Reply

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *