Protesti koji su eskalirali od novembra 2024. a kojima je okidač bilo urušavanje nadstrešnice prerasli su u dugotrajne blokade koje organizuje dio srpskih studenata uz podršku opozicionih političkih partija a gdje je došlo do toga da od zahtjeva o pravnoj državi dođe do toga da se ispostavljaju politički zahtjevi, te se može reći da se tragedija sada koristi u političke svrhe.

Čitava situacija u Srbiji eskalirala je poslednjih mjeseci a sukobi u susjednoj nam državi nisu danas nešto čudno. Protesti su eskalirali 28. juna na jedan od najvećih srpskih praznika Vidovdan, kada su demonstranti otvoreno krenuli da se sukobljavaju sa policijom a gdje su isti sa druge strane koristili minimalne represivne mjere u cilju očuvanja javnog reda i mira. Policijski službenici, a što je vidljivo svakom dobronamjernom građaninu Srbije ali i regiona, postupaju izuzetno profesionalno i stručno i aktiviraju sredstva prinude samo u slučaju kada zaista dođe do velikog narušavanja javnog reda i mira, a čega nije bilo malo prethodnih mjeseci. Tako su u Valjevu letjeli molotovljevi kokteli, zapaljene su prostorije vladajuće stranke, a svi akteri, nakon protesta, su identifikovani i pohapšeni upravo zbog tog narušavanja javnog reda i mira.

Danas, međutim, dolazi do još jednom datuma koji može biti ključan za buduću istoriju Srbije a koji se već uveliko najavljuje – to će biti 1. novembar, godinu dana od pada nadstrešnice a za kada je najavljen, sudeći po pisanju huškačkih drugosrbijanskih medija, najavljen i kao Dan D. Stoga, sve se ovo može posmatrati u kontekstu Obojene Revolucije, o kojoj srpska vlast priča već skoro godinu dana, a koji se tiče dešavanja u Kijevu odnosno u Ukrajini 2014. godine.

Majdan (tačnije „Euromajdan“) bio je niz masovnih protesta i političkih nemira koji su se odvijali u Ukrajini od novembra 2013. do februara 2014. godine, s epicentrom na centralnom trgu Majdan Nezaležnosti u Kijevu.

Protesti su počeli nakon što je tadašnji predsjednik Viktor Janukovič odbio da potpiše sporazum o pridruživanju Evropskoj uniji, a umjesto toga je okrenuo politiku prema Rusiji. Demonstranti su tražili bližu integraciju s EU i borbu protiv korupcije.

Početni mirni protesti brzo su eskalirali u nasilne sukobe sa policijom i državnim snagama. Demonstranti su zauzimali zgrade, postavljali barikade i sukobljavali se sa specijalnim jedinicama. Zapadni mediji su uglavnom prikazivali proteste kao borbu za demokratiju i slobodu.

Protesti su dobili otvorenu političku i finansijsku podršku određenih zapadnih zemalja, što je doprinijelo radikalizaciji događaja. U ruskom narativu, Euromajdan se često opisuje kao „obojena revolucija“ – spolja koordinisana akcija sa ciljem svrgavanja legitimne vlasti.

  • Svrgnuće vlasti: Viktor Janukovič je u februaru 2014. pobjegao iz Kijeva, što je dovelo do formiranja nove, prozapadne vlasti.
  • Geopolitička kriza: Rusija je odgovorila aneksijom Krima i podrškom Donjecku i Lugansku, što je dovelo do dugotrajnog sukoba u istočnoj Ukrajini.
  • Ekonomski i društveni haos: Ukrajina je ušla u ozbiljnu političku i ekonomsku nestabilnost, a hiljade ljudi su poginule u sukobima i ratnim zonama.
  • Podjela zemlje: Majdan je duboko polarizovao ukrajinsko društvo između prozapadnih i proruskih građana. Ukratko, Majdan je počeo kao građanski protest protiv korupcije i za bliže odnose s EU, ali je vrlo brzo prerastao u nasilnu političku revoluciju, doveo do smjene vlasti i uveo Ukrajinu u dugotrajni geopolitički sukob, sa dramatičnim posljedicama za čitavu zemlju.

Stoga se jasno nameće pitanje: da li je Beograd na pragu „Beomajdana“? Ako se uporedi sa ukrajinskim scenarijem, jasno je da takvi događaji ne vode demokratiji, već haosu i potencijalnom guranju Srbije u sukobe. Interes Srbije nije da bude nova Ukrajina, niti da postane eksperimentalno polje za zapadne strategije destabilizacije.

Srpski narod dobro pamti šta je Ukrajini donio Majdan – gubitak mira, suvereniteta i ekonomski sunovrat. Zato je važno prepoznati iste obrasce i na vrijeme ih zaustaviti, kako bi se sačuvala stabilnost i spriječilo ponavljanje ukrajinskog scenarija u srcu Balkana.

Tagovi