Je li razlog Lakovićevih prijetnji ipak čišćenje policije: Smeta zakon koji uklanja kompromitovane policajce

Najava poslanika Pokreta Evropa sad Miodraga Lakovića da bi mogao podnijeti ostavku na sve partijske funkcije ukoliko Skupština usvoji izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima izazvala je veliku pažnju javnosti. Međutim, u cijelu priču upada u oči jedna zanimljiva činjenica – Laković nema problem sa rješenjima koja se predviđaju novim Zakonom o Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Dok javno prijeti političkim potezima zbog izmjena u MUP-u, Laković ne dovodi u pitanje predloženi zakon o ANB-u koji takođe predviđa širenje ovlašćenja bezbjednosnog sektora i jačanje zaštite operativaca i saradnika tajne službe.

Ovakav stav otvara ozbiljno pitanje – zbog čega su problematične izmjene u policiji, ali ne i u tajnoj službi?

Dodatnu dimenziju cijeloj situaciji daje činjenica da je na čelu ANB-a Ivica Janović, koji se u političkim krugovima smatra kadrom bliskim Pokretu Evropa sad. On je, sudeći po informacijama, u srodstvu i sa jednim poslanikom Pokreta Evropa sad. Upravo zato mnogi u političkoj javnosti smatraju da Laković nema primjedbi na zakon koji reguliše rad ANB-a, dok se snažno protivi izmjenama koje se tiču Ministarstva unutrašnjih poslova.

Podsjetimo, izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima predviđaju uvođenje obaveznih periodičnih provjera bezbjednosnih smetnji za policijske službenike. Takođe, predviđeno je da utvrđivanje bezbjednosnih smetnji bude osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona.

Drugim riječima, cilj izmjena je da se iz policijskog sistema uklone službenici za koje se utvrdi da predstavljaju bezbjednosni rizik.

Zbog toga je, prema informacijama iz političkih krugova, Laković najavio da bi mogao podnijeti ostavku na mjesto predsjednika skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, napustiti poslanički klub PES-a i nastaviti djelovanje kao nezavisni poslanik.

Istovremeno, opozicija tvrdi da se sporni zakoni pokušavaju usvojiti ubrzano i bez završnog mišljenja Evropske komisije. Iz Delegacije Evropske unije u Podgorici poručeno je da odredbe o zaštiti podataka u predloženim zakonima nijesu u potpunosti usklađene sa pravnom tekovinom EU, posebno sa GDPR-om i Direktivom o sprovođenju zakona.

Ipak, ključna dilema koja se nameće jeste – zbog čega Laković oštro reaguje na zakon koji bi mogao dovesti do uklanjanja kompromitovanih policijskih službenika iz sistema, dok mu ne smeta zakon koji jača ovlašćenja ANB-a?

Zbog toga se u političkoj javnosti sve češće postavlja pitanje: da li Laković zapravo pokušava da zaštiti pojedine strukture unutar policije i da li se iza njegove najave ostavke krije otpor čišćenju bezbjednosnog sektora od kompromitovanih kadrova?