Obaveštavamo sveštenstvo i monaštvo Srpske Pravoslavne Crkve da je, u izdanju Svetog Arhijerejskog Sinoda, iz štampe izašao Tipik (bogoslužbene napomene) za 2026. godinu.
„… A sada na svršetku vekova, javi se jednom za svagda da svojom žrtvom uništi greh. I kao što ljudima predstoji jedanput umreti, a potom sud (Božji), tako i Hristos jedanput prinese sebe na žrtvu da ponese grehe mnogih. A drugi put će se pojaviti ne zbog greha, nego za spasenje onih koji ga čekaju.” (Jevr 9, 26-28)
Poimanje smisla i cilja Božjeg stvaranja vremena i prostora podrazumeva najpre isticanje drevne biblijske istine da sve što je sazdano od Presvete Trojice jeste u pravom smislu reči „veoma dobro” (Post 1, 31). Stoga je zaista opravdano tumačenje da vaskolika tvorevina, bivajući privedena iz nebića u biće, ima u sebi pohranjen dar učestvovanja u večnosti. Sledstveno, svojeobrazna uloga u sveštenoj Tajni uhristovljenja i oboženja tvari vozglavljene u čoveku pripada i vremenu.
Spoznavanju ovoga stanovišta osobito doprinose novozavetna svedočanstva o Spasiteljevoj propovedi ne samo po Ovaploćenju: „Ispunilo se vreme i približilo se Carstvo Božje…” (Mk 1, 15), već i na dan NJegovog Vaznesenja: „Nije vaše znati vremena i rokove koje Otac zadrža u svojoj vlasti, nego ćete primiti silu kada siđe Sveti Duh na vas…” (Dap 1, 7-8).
Shodno izloženom, „ispunjenje” vremenskog prostora zajedničara raspetog i vaskrslog Bogočoveka Gospoda Isusa Hrista biva ostvarivano prodorom večnosti u uobičajeni ovozemaljski tok zbivanja, tj. projavom nadolazećeg Carstva nebeskog u Crkvi kao Telu Hristovom na božanstvenoj Evharistiji.
Povrh svega, upravo je sveta Liturgija Tajna nad tajnama, polazišna osnova, pečat i punoća svake svete tajne i molitvoslovlja, blagodareći čemu dnevni, sedmični i godišnji bogoslužbeni hod Pravoslavne Crkve kroz istoriju slikovito izražava činjenicu da celogodišnje vreme posvećeno Gospodu ne iščezava, već se preobražava i „upotpunjuje” blagodaću Duha Paraklita u svetlu intenzivnog iščekivanja Drugog dolaska Pastira i Velikog Arhijereja slovesnoga stada (sravni: 1Petr 2, 25).
Istovremeno, naznačeni liturgijski vid preinačenja svekolike tvorevine u prostor i vreme sveštenosluženja „prijatne godine Gospodnje” (sravni: Lk 4, 19), pretpostavlja redovno usklađivanje i objavljivanje brojnih obredoslovnih smernica, sadržanih u liturgijskoj knjizi pod imenom Tipik.
U skladu sa tim, većina pomesnih Pravoslavnih Crkava, među kojima i Srpska Pravoslavna Crkva, priprema i blagovremeno izdaje celogodišnje mesecoslove sa rubrikama vladajućeg Tipika i obiljem odlika bogoslužbenog života pravoslavnih zajednica određenog podneblja.
Uopšte uzevši, Tipik – bogoslužbene napomene za kalendarsku 2026. godinu treba prepoznati kao još jedno izdanje tipika za celokupnu godinu, sa čime je na ovdašnjim prostorima započeto 2014. godine. NJegovu osnovu čini vladajući Tipik u Pravoslavnoj Crkvi lavre Prepodobnog Save Osvećenog pokraj Jerusalima, uz delimično prilagođavanje osobenostima vladajuće bogoslužbene prakse naše pomesne Crkve.
Takođe, treba naglasiti da su tokom ne samo pripreme teksta ovoga Tipika, već i njegove redakture od strane Katedre za liturgiku Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, konsultovani Nikodimov i Romanov tipik, ali i pomoćna izdanja kasnijeg datuma nastanka, poput Velikog tipika protoprezvitera-stavrofora Vasilija Nikolajevića i Opšteg tipika blaženog spomena Patrijarha srpskog Pavla.
Osim toga, treba napomenuti da su rubrike Tipika u vezi sa izborom i rasporedom stihira, tropara i himnografskih elemenata u celosti, priređene na uredan i pregledan način, dok su konstatovane greške iz ranijih izdanja Tipika ispravljene, a dosadašnji nedostaci dopunjeni i suvišni podaci izostavljeni.
Naposletku, duboko verujemo da će priprema i štampanje Tipika – bogoslužbenih napomena za kalendarsku 2026. godinu s pravom biti prepoznati kao delo naročite „revnosti za Dom Gospodnji” (sravni: Jn 2, 17), istrajne „borbe dobrim podvigom vere” (sravni: 1Tim 6, 12), ali i čvrstog opredeljenja i „pridržavanja za život večni” (sravni: 1Tim 6, 12).
U Beogradu, na dan spomena svetih prepodobnomučenika Galaktiona i Epistime 2025. godine, prezviter dr Srboljub Ubiparipović, redovni profesor Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
(SPC)
