Ipak naučili lekciju: Izmjene u programu DPS-a nakon bezuspješnog pokušaja stvaranja nove crkve

Dobro je što su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) odustali od ideje da država treba da stvara crkvu i da se nacionalni identitet usađuje snagom partijske države, jer kao što to njima nije pošlo za rukom, tako ne može ni drugima.

To je ocijenio politički anačlitičar Sergej Sekulović, odgovarajući na pitanja šta znači insistiranje na odbrani građanskog karaktera Crne Gore u novom programu DPS-a i na koji način su se promijenili politički narativi te partije prije i poslije izbora 2020. godine.

DPS u novom programu, koji treba da bude usvojen na današnjem kongresu partije, naglašava odbranu građanskog karaktera Crne Gore i upozorava na pokušaje “etnofederalizacije” po planu iz susjedstva, dok, za razliku od važećeg programskog dokumenta, “samostalnu pravoslavnu crkvu” crnogorskih vjernika ne pominje.

“Identiteti u Crnoj Gori su ukorijenjeni u istorijskim procesima i pokazuju stabilnost. Politika treba ovo da prati. Identitetsku politiku kao dominantnu treba odbaciti. Fokus treba biti na jačanju institucija i državi jednakih šansi koja je otvorena prema drugima, ali i čuva svoje dostojanstvo”, kazao je Sekulović.

U novom programu DPS-a, koji je još u formi nacrta, akcenat je stavljen na odbranu kulturno-istorijskog i sakralnog nasljeđa, uz insistiranje na vraćanju imovine crnogorske države.

’’Koncept etnofederalizacije Crne Gore, osmišljen na adresama u okruženju koje nikad nijesu prihvatile nezavisnost Crne Gore, potpomognut od strane izvođača radova na domaćem terenu, uz otuđenje kulturno-istorijskog i sakralnog nasljeđa i pokušaje identitetske asimilacije nacionalnih Crnogoraca, ima za cilj ukidanje građanskog društva. Crna Gora nema nikakvu šansu da opstane kao država naroda jer onog trenutka kad bi na to pristala, sama bi se legitimisala kao meta nacionalističkih politika iz susjedstva”, piše u novom programu.

Sekulović je istakao da Crna Gora jeste u opasnosti od dezintegracije.

“Centrifugalne sile su ojačale i pitanje je na koji način ćemo moći da izađemo iz ovog problema. Rezultati popisa pokazuju da se moderna crnogorska država ne može graditi po klasičnom nacionalnom konceptu, karakterističnom za XIX vijek, već svoj identitet mora graditi kao građanska država, koja sama po sebi nosi i ogroman potencijal ako se uspije izgraditi, ali i unutrašnju opasnost, ukoliko političke i društvene elite to ne žele ili nisu sposobne da je kao takvu grade”, ocijenio je Sekulović.

On je istakao da opasnost od entofederalizma nije indukovana samo spoljnim uticajima, već i unutrašnjim snagama.

“Vjerovatno je ovo najozbiljnije pitanje i problem sa kojim se suočavamo”, ocijenio je Sekulović.

GRAĐANSKO I NACIONALISTIČKA RETORIKA

Građanski aktivista Stefan Đukić je ocijenio da je DPS dugo sebe identifikovao kao “građansku partiju” i u tome su mu pomagali ljudi koji su im bili bliski u medijima i civilnom sektoru.

“Uprkos tome što nisu ispoljavali građanske principe ili vrline, uz njih je išla definicija građanskog. Ipak, posljednjih par godina, zbog sve jače i jače nacionalističke retorike, sve je manje onih koji ih zovu “građanskim”, kazao je Đukić.

On je istakao da se čini da kroz ovaj program i kroz problem “koji je možda stvaran a možda virtuelan”, pokušavaju sebe nanovo definisati braniocima građanskog karaktera.

“Nažalost, teško je reći šta je uopšte građansko u Crnoj Gori, te samim tim nije jasno ni šta tu ima da se brani. Ali, to je druga tema”, kazao je Đukić.

Sergej Sekulović je istakao da je, da bi se gradila funkcionalna građanska država potrebna iskrenost u pristupu. To, kako je rekao, za početak znači uvažavanje različitosti i meritokratija umjesto partitokratije i znanje umjesto kvota.

“Ako je DPS ovo razumio, dobro je i za njih i za crnogorsko društvo. Ukoliko se radi o političkom manevru, brzo će se to pokazati. Dakle, potrebna su djela”, kazao je Sekulović.

U političkoj ravni, navodi Sekulović, DPS pokušava da poveća svoj koalicioni kapacitet.

“Da smanji distancu, primarno u odnosu na građane koje se izjašnjavaju kao Srbi. Hoće li u tome uspjeti, ostaje da se vidi”, kazao je Sekulović.

Stefan Đukić je ocijenio da ne vidi da se posebno promijenio narativ DPS-a.

“Pokušavaju donekle izbjeći teme koje su im očito odnijele značajan broj birača, ali kad god se pojavi neka tema koja ide u domen nacionalnog, DPS je uvijek tu na prilično tvrdim nacionalističkim pozicijama te je teško reći da se nešto zaista promjenilo”, kazao je Đukić.

On je kazao da u DPS-u nisu spremni da načine neophodan zaokret kako bi proširili svoj koalicioni kapacitet, što pokazuje i izbor “počasnog predsjednika” (Milo) Đukanovića i nespremnost da se javno odreknu kadrova osumnjičenih za korupciju i kriminal.

“To su sve spojeni sudovi”, kazao je Đukić.

JEDNAKOST VJERSKIH ZAJEDNICA I SEKULARIZAM

Najavljeno je da će Đukanović danas na kongresu partije biti izabran za počasnog predsjednika.

U novom program DPS-a se navodi da će promovisati jednakost svih vjerskih zajednica, uz snaženje principa sekularnosti:

“Borićemo se za povratak otuđenog crnogorskog kulturno-istorijskog i sakralnog nasljeđa. Posvećeno ćemo se baviti unapređenjem vjerskih prava i sloboda svih građana, kao i onih vjerskih organizacija kojima je uskraćeno pravo na služenje i ispovijedanje u vjerskim objektima koji se nalaze na teritoriji Crne Gore’’.

Rezultati popisa pokazuju da se moderna crnogorska država ne može graditi po klasičnom nacionalnom konceptu, karakterističnom za XIX vijek, već svoj identitet mora graditi kao građanska država, kaže Sergej Sekulović

U programu koji je usvojen 2021. godine, DPS kritikuje Srpsku pravoslavnu crkvu zbog političkog uplitanja i negiranja crnogorskog identiteta i navodi da je ‘’manipulacija religijskim osjećanjima’’ jednog broja građana u režiji SPC “poslužila kao izgovor za napad na fundamentalne vrijednosti moderne Crne Gore”.

Gubitku vlasti DPS-a značajno su doprinijele litije koje je Mitropolija crnogorsko-primorska SPC organizovala od usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u decembru 2019. zbog njegovih odredbi koje se odnose na crkvenu imovinu, a koje su izbrisane izmjenama godinu kasnije, nakon smjene vlasti.

’’Pravo crnogorskih vjernika na samostalnu pravoslavnu crkvu koja će djelovati na prostoru Crne Gore, u DPS-u doživljavamo kao sastavni dio korpusa istorijskih prava za čiju ćemo se afirmaciju zalagati istrajno, tolerantno i promišljeno, poštujući pravila koja važe u globalnom pravoslavlju. Istovremeno, štiteći neprikosnovenost prava svojine kao jednog od temeljnih principa vladavine prava, borićemo se svim pravnim sredstvima za to da se sakralna imovina, koja je pripadala državi Crnoj Gori prije njenog nasilnog ukidanja 1918. godine, vrati državi Crnoj Gori”, piše u starom programu.

Ovog dijela u nacrtu novog programa stranke nema.

Novi dokument fokusira se na političke posljedice vlasti nakon 2020. godine i naglašava potrebu za “obnovom državnog dostojanstva’’.

Predsjednik DPS-a Danijel Živković je u intervjuu „Vijestima“, objavljenom juče, na pitanje zašto se u nacrtu programa DPS-a više ne pominje samostalna pravoslavna crkva u Crnoj Gori i da li to znači da se DPS više neće baviti crkvenim pitanjima, kazao:

„DPS se u kontinuitetu zalaže za ravnopravnost vjerskih zajednica i ravnopravnost vjerskih sloboda građana, bez obzira na to kojoj vjerskoj zajednici pripadaju. To je konstanta našeg političkog djelovanja. Sve ostalo, stvar je jezičkih formulacija, ali suština ostaje ista.“

(Vijesti.me)