Poslanik Demokratske narodne partije (DNP) u Skupštini Crne Gore, Dragan Bojović, u intervjuu za portal Borba poručio je u pitanje statusa srpskog jezika par ekselans pitanje ljudskih prava i da se treba bazirati na zvaničnim podacima s poslednjeg popisa iz 2023.godine.
Da li nas u 2026.godini očekuju ustavne izmjene?
Ustavne izmjene su neizbježne i moraju se posmatrati u kontekstu preuzetih međunarodnih obaveza. Crna Gora ima dužnost da svoje institucije i pravni sistem uskladi sa standardima Evropske unije – od funkcionisanja pravosuđa do načina održavanja izbora i odnosa prema evropskim institucijama. To nije formalnost, već temeljna transformacija sistema.
Istovremeno, smatram da ustavne izmjene moraju da obuhvate i pitanje statusa srpskog jezika. To nije političko, već civilizacijsko i par ekselans pitanje ljudskih prava. Danas jezik kojim govori najveći broj građana u Crnoj Gori nema status službenog jezika, što predstavlja nepravdu koju smo dužni da ispravimo.
Evropska pravila propisuju poštovanje prava svakog građanina, a kod nas je upravo najbrojnija jezička zajednica lišena adekvatne institucionalne i normativne zastupljenosti – što predstavlja paradoks i presedan ne samo u evropskoj, već i u svjetskoj pravnoj praksi.
Moramo štititi dostojanstvo
Da li vraćanje statusa srpskom jeziku može da uspori evropske integracije?
Upravo suprotno. Prema evropskim dokumentima o ljudskim pravima, obavezni smo da otklonimo diskriminaciju i obezbijedimo ravnopravnost svih zajednica. Jedan od najtežih oblika diskriminacije jeste ugrožavanje ili suzbijanje prava na jezik. Ne postoji evropska zemlja u kojoj jezik većine nije službeni.
Vraćanje statusa srpskom jeziku, koji mu po svim kriterijumima pripada, znači da štitimo pravo i dostojanstvo najvećeg broja naših građana, vodeći istovremeno računa o punoj zaštiti prava svih drugih jezičkih zajednica. To je suštinska evropska poruka.
Koje izazove vidite pred Crnom Gorom u 2026. godini?
Prvi izazov je nastavak integrativnih procesa. To posebno znači reformisano i efikasno pravosuđe, jasne i mjerljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala i pravosnažne presude – ne samo formalno ispunjavanje obaveza.
Drugi izazov je ekonomija. Potrebno je nastaviti obnovu ekonomskih i privrednih potencijala koji su devastirani tokom trodecenijske vladavine bivšeg režima. Javne finansije su stabilne, u toku su infrastrukturni projekti u gotovo svim opštinama, a očekuje se dalji intenzivan infrastrukturni razvoj. Naravno, potrebne su i ozbiljne investicije, veći izvoz i nova radna mjesta. Naš ključni cilj mora biti da mladi vide svoju budućnost ovdje, u Crnoj Gori, a ne van države.
Treći izazov je pitanje statusa srpskog jezika, koje prevazilazi dnevnu politiku. To je obaveza prema precima i potomcima – da sačuvamo jezik, kulturu i prevaziđemo svaki oblik diskriminacije i političke manipulacije, kao i sve pokušaje nasilne asimilacije u ovoj oblasti.
Mudro reagovati za dvojno državljanstvo
Da li u tom kontekstu treba posmatrati i pitanje dvojnog državljanstva?
Da, smatram da je to tema koju moramo urediti mudro i odgovorno. Postoji veliki broj ljudi koji su porijeklom iz Crne Gore – ovdje su im preci, imaju ovdje imovinu, vole Crnu Goru i doprinose njenom razvoju – a istovremeno nemaju adekvatno regulisan pravni položaj, žive između dvije države i često u razdvojenim porodicama. Za njih je neophodno obezbijediti pravedan i jasan status.
Moguće je uvesti model ograničenog dvojnog državljanstva – bez biračkog prava ili sa preciznim ograničenjima u tom pogledu – kako bi se zaštitili državni i demokratski interesi, a istovremeno uvažila ljudska i porodična realnost naših građana. S obzirom na to da su u toku izmjene Zakona o strancima, smatram da sljedeći korak treba da bude precizno i pravedno normiranje pitanja dvojnog državljanstva. To je evropski, human i državnički pristup.
Dragane,
U BH: Dobro doshao IZVORNI DEJTONSKI SPORAZUM. Povratak Dejtonskog Ustava BH, bez Kolonijalnog Ustavnog Boshnjachkog „Ustavnog Suda“. Time ce Boshnjaci dobiti shansu da se izivljavaju samo nad samim sobom, nad svojim Muslimanima. Takva BH ce biti konachno funkcionalna drzava. Kad sve to znas, onda pitanje Srpskog jezika bi trebalo da bude bazirano NA ISTINI, a ne na DOSADASHNJIM LAZIMA. Sluzbeni jezik u CG treba da bude SRPSKO/HRVATSKI-CRNOGORSKI-BOSHNJACHKI, SHTO JE jedan jedini jezik. Na faksu treba da bude KATEDRA ZA SRPSKO/HRVATSKI-CRNOGORSKI-BOSHNJACHKI JEZIK. Ne postoji tu 5 jezika. To je sve samo 1 jezik.
Kakav bidon,taman kao onaj iz Pljevalja
кад год ви исправљате,Срби попуше томпус.Хвала,нећемо српски,хоћемо србицу и винчанско писмо.Пун нам је ….лажних срба,црногораца,…
Nikac od Rovina,
„Where opinions clash, there democracy flourishes“ (gdje se mishljenja sudaraju, tu demokratija cvjeta). Sad kad su globalisti nestali u SAD i racunamo za godinu, dvije nece ih biti ni u EU, treba to laganje o 4 jezika da se stopira. Pricao mi je kolega Hrvat/Splicanin (ovdje u SAD), da je u HR to ludilo najdalje bilo otislo. Kaze da je pred gradj rat gledao u ZG neki film iz SR. Mozesh li da vjerujes te neo-ustaske budale su ispod slike na filmskom platnu imali TITLOVAN PREVOD NA HRVATSKI!!!!!!! On Hrvat/Splicanin mi kaze da nije bilo nijedne rijeci koju su SR glumci izgovorili da nije razumija’, ali zato skoro nista nije razumio od titlovanog teksta jer su koristili nove HR kovanice. Skoro svaku srpsku rijec su preveli na Hrvatski!!!!! Jedino nijesu mogli da izmisle novu HR rijech za VAGINU (da ne kazam u originalu), vec su je titlovali u originalu. A Bogu hvala u SR filmovima „vagina“ im je u svakoj trecoj recenici. Tako je vagina postala jedina veza i ova 2 prakticno ista jezika.