Nedavno je Vlada Crne Gore formirala Koordinaciono tijelo za usklađivanje i praćenje inspekcijskih nadzora. Javnost je imala prilike da čita o brojnim akcijama širom Crne Gore a ministar bez portfelja koji je na čelu Koordinacionog tijela Milutin Butorović za Borbu otkriva kakvi su dosadašnji rezultati njihovog rada i šta građani mogu očekivati.

On je za Borbu naveo da svaka velika reorganizacija nosi određene izazove ali zahvaljujući angažovanju inspektora i dobroj saradnji sa resornim ministarstvima uspjeli su da izbjegnu ozbiljnije zastoje.

„U prethodnom periodu realizovan je veliki broj koordinisanih kontrola širom Crne Gore. Kontrolisan je značajan broj privrednih subjekata, izrečene su prekršajne sankcije, naloženo je otklanjanje nepravilnosti, a u određenim slučajevima preduzete su i druge zakonom propisane mjere. Posebno je važno istaći da je preventivni efekat ovih akcija jednako značajan kao i same sankcije“, naveo je Butorović.

Borba: Kada ste preuzeli vođenje novoformiranog Koordinacionog tijela, šta je bila prva stvar koja vas je sačekala na stolu? Kakav ste sistem zatekli u trenutku kada je Uprava za inspekcijske poslove ukinuta, a desetine inspekcija praktično „preko noći“ preseljene u ministarstva?

Formiranje Koordinacionog tijela uslijedilo je u veoma osjetljivom trenutku za sistem inspekcijskog nadzora. Nakon gašenja Uprave za inspekcijske poslove i raspoređivanja inspekcija po resornim ministarstvima, bilo je neophodno uspostaviti novi model saradnje i koordinacije između institucija. Zatekli smo sistem koji je prolazio kroz tranziciju, sa različitim praksama i organizacionim rješenjima, ali smo od prvog dana bili fokusirani na očuvanje kontinuiteta rada i efikasnosti inspekcijskog nadzora.

Borba: Da li je i u kojoj mjeri zatečen operativni zastoj i kako ste u prvim nedjeljama spriječili da inspekcijski nadzor potpuno parališe?

Svaka velika reorganizacija nosi određene izazove, ali zahvaljujući angažovanju inspektora i dobroj saradnji sa resornim ministarstvima uspjeli smo da izbjegnemo ozbiljnije zastoje. Prioritet je bio uspostavljanje efikasnih kanala komunikacije, definisanje zajedničkih procedura i brzo reagovanje na sve situacije koje su zahtijevale koordinisano djelovanje više inspekcija.

Borba: Koja je inspekcija ili koja oblast prilikom vašeg dolaska bila u najkritičnijem stanju i zahtijevala hitno reagovanje?

Ne bih izdvajao pojedinačne inspekcije kao najkritičnije, jer su izazovi postojali u više oblasti. Poseban fokus bio je na sektorima koji su tradicionalno izloženi povećanom riziku od sive ekonomije i nezakonitog poslovanja, poput turizma, trgovine, rada i zaštite prostora. Upravo zbog toga insistirali smo na zajedničkim akcijama i međuresornoj saradnji.

Borba: Koordinaciono tijelo je već pokrenulo i sprovelo nekoliko opsežnih akcija na terenu. Koji su konkretni bilansi tih nadzora?

U prethodnom periodu realizovan je veliki broj koordinisanih kontrola širom Crne Gore. Kontrolisan je značajan broj privrednih subjekata, izrečene su prekršajne sankcije, naloženo je otklanjanje nepravilnosti, a u određenim slučajevima preduzete su i druge zakonom propisane mjere. Posebno je važno istaći da je preventivni efekat ovih akcija jednako značajan kao i same sankcije.

Posebno bih izdvojio nedavnu akciju usmjerenu na oblast nautičkog turizma i nelegalnog rentiranja jahti i plovila. Za svega nekoliko sati zajedničkog nadzora izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu većem od 25.000 eura. Sve utvrđene nepravilnosti odnosile su se na subjekte koji su poslovali mimo zakonskih okvira, odnosno u zoni sive ekonomije.

Veoma značajne rezultate dala je i akcija „Dostava“, tokom koje su nadležne inspekcije izrekle novčane kazne u ukupnom iznosu većem od 65.000 eura. I u ovom slučaju riječ je o sankcijama koje su proistekle iz suzbijanja sive ekonomije, ali i iz potrebe da se obezbijedi veća sigurnost krajnjih korisnika usluga.

Vlada CG

Takođe, tokom koordinisane akcije u Starom gradu Kotoru oduzeto je više od 1.500 artikala bez dokaza o porijeklu, čija je ukupna procijenjena vrijednost veća od 100.000 eura. Time je spriječen dalji promet nelegalne robe i poslana jasna poruka da za nezakonito poslovanje neće biti tolerancije.

Rezultati koje ostvarujemo potvrđuju da koordinisan rad inspekcijskih službi daje mjerljive efekte. Naš cilj nije samo kažnjavanje, već uspostavljanje reda na tržištu, zaštita potrošača i stvaranje jednakih uslova za sve one koji posluju odgovorno i u skladu sa zakonom.

Borba: Nedavno smo imali pojačane kontrole na primorju koje su se ticale nelegalnog rentiranja plovila i sive ekonomije na kupalištima. Šta su brojke pokazale na kraju te akcije?

Pojačane kontrole tokom turističke sezone pokazale su da i dalje postoje pokušaji obavljanja djelatnosti mimo zakonskih propisa. Najčešće utvrđene nepravilnosti odnosile su se na neposjedovanje potrebnih dozvola, neizdavanje fiskalnih računa, neprijavljivanje djelatnosti i druge oblike sive ekonomije. Nadležni organi su u svim slučajevima preduzeli zakonom predviđene mjere.

Borba: Jedan od hroničnih problema u Crnoj Gori su nelegalna gradnja i eksploatacija prirodnih resursa. Koje su konkretne akcije realizovane i da li su rezultati zadovoljavajući?

Borba protiv nelegalne gradnje i nezakonite eksploatacije prirodnih resursa ostaje jedan od prioriteta. U saradnji sa nadležnim institucijama sprovedene su ciljane kontrole na više lokacija, a protiv odgovornih lica preduzimane su odgovarajuće mjere. Iako rezultati pokazuju napredak, jasno je da je riječ o problemima koji zahtijevaju kontinuirano i odlučno djelovanje svih nadležnih organa.

Borba: Možete li reći koliki je finansijski efekat novog načina rada i da li se već osjeća korist za budžet Crne Gore?

Jedan od ciljeva koordinisanog djelovanja jeste suzbijanje sive ekonomije i stvaranje ravnopravnih uslova poslovanja. Finansijski efekti se već mogu prepoznati kroz povećanu naplatu prihoda i uključivanje dijela neformalnih tokova u legalne okvire. Međutim, najvažniji rezultat nije samo visina izrečenih kazni, već jačanje zakonitosti i povjerenja građana u institucije.

Borba: Nakon uspješno realizovanih akcija u prethodnim mjesecima, gdje inspektori ulaze sjutra? Koji sektori su sljedeći na mapi Koordinacionog tijela?

Koordinaciono tijelo kontinuirano prati stanje na terenu i u skladu sa procjenom rizika planira nove aktivnosti. Fokus će i dalje biti na oblastima u kojima postoji povećan rizik od nezakonitog poslovanja i ugrožavanja javnog interesa. Naš cilj nije represija radi represije, već uspostavljanje reda, zaštita zakonitih privrednika i stvaranje ambijenta u kojem će se propisi poštovati jednako za sve.

Tagovi