Akcija za ljudska prava (HRA) smatra da vladavina prava mora da počne od dosljednog utvrđivanja odgovornosti za ratne zločine iz devedesetih. Za tako nešto je, kako su istakli na sastanku u prostorijama Tužilačkog savjeta, neophodno posvećeno djelovanje državnih tužilaca, kakvo je do danas izostalo.
HRA ostaje pri zaključku da u poslednjih šest godina nije urađeno dovoljno za suzbijanje nekažnjivosti za ratne zločine i da državno tužilaštvo nije pokazalo očekivani proaktivni pristup u primjeni Strategije.
Kako su saopštili iz HRA, danas je održan sastanak na inicijativu pet nevladinih organizacija sa predstavnicima državnog tužilaštva, na kojem se razgovaralo o rezultatima koje je Specijalno državno tužilaštvo postiglo u prethodnih šest godina od usvajanja Strategije za istraživanje ratnih zločina.
Stanković je na sastanku posebno istakao da je u januaru 2019. godine zaključen Memorandum o razumijevanju sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom iz Haga koji crnogorskom tužilaštvu omogućava efikasniji pristup njihovoj bazi podataka.
Međutim, činjenica je takođe, koja se vidi iz izvještaja SDT, da je tužilaštvo i ranije imalo saradnju sa Haškim tribunalom i tužilaštvom, i da je imalo priliku da pretražuje njihovu arhivu i dobija informacije.
Predstavnici tužilaštva su takođe iznijeli informacije o dobroj saradnji sa tužilaštvima iz regiona koja se zasnivala na postupanju po zamolnicima. HRA smatra da se proaktivan pristup tužilaštva ne može zasnivati samo na postupanju po zamolnicama drugih država i upućivanju zamolnica, kao što je to istakao i međunarodni ekspert Mauricio Salustro u njegovom izvještaju iz 2014. godine.
HRA je 7. maja 2021. godine dostavila nacrt svog izvještaja o primjeni Strategije za istraživanje ratnih zločina v.d. VDT Ivici Stankoviću. Taj izvještaj je zasnovan na podacima objavljenim u 22 izvještaja SDT o primjeni Strategije i 6 godišnjih izvještaja o radu SDT-a.
„Na osnovu svih izvještaja SDT, kao i ukupno tri saopštenja za javnost na temu ratnih zločina i nekolicine javnih izjava koje su predstavnici tužilaštva posljednjih godina dali za javnost, može se zaključiti da je za šest godina od usvajanja Strategije pokrenuta samo jedna istraga i podignuta jedna optužnica u jednom jedinom predmetu ustupljenom od strane Tužilaštva za ratne zločine Republike Srbije (protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog zločina na Kosovu), da su samo četiri osobe saslušane u svojstvu osumnjičenih i to isključivo na osnovu zamolnica država iz regiona, a da se ni iz izvještaja ni na osnovu današnjeg sastanka ne može zaključiti šta je konkretno učinjeno da se ponovo otvore stari predmeti (Bukovica, Deportacija, Morinj, Kaluđerski laz) i ispita komandna odgovornost, kao i drugi oblici odgovornosti pored neposrednog izvršilaštva, a što je bio zadatak postavljen Strategijom i što je bilo očekivanje Evropske komisije od Crne Gore“, smatraju u ovoj nevladinoj organizaciji.
HRA ostaje pri zaključku da objavljeni rezultati rada tužilaštva pokazuju da SDT u prethodnih šest godina nije efikasno i posvećeno pristupilo primjeni Strategije i procesuiranju ratnih zločina.
Mi takođe primamo k znanju da su predstavnici tužilaštva na sastanku saopštili da su preduzimali i radnje koje nijesu objavljivali u izvještajima, kao što je, na primjer, sačinjavanje liste dogadjaja i mogućih izvršilaca, i formiranje više od jednog specijalnog istražnog tima o čijem formiranju je izvješteno tek u prvom izvještaju ove godine.
Sastanku su prisustvovali v.d. Vrhovnog državnog tužioca, Ivica Stanković, koji je 2015. godine donio Strategiju i bio jedini nadležan za nadzor nad njenom primjenom, Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i državna tužiteljka Lidija Vukčević, kao i predstavnici nevladinih organizacija: Akcije za ljudska prava (HRA), Građanske alijanse (GA), ANIMA – Centra za žensko i mirovno obrazovanje, Crnogorskog komiteta pravnika za ljudska prava, Udruženja pravnika Crne Gore i Komiteta mladih pravnika Crne Gore, kao i građanski aktivista Aleksandar Zeković i profesor prava i bivši sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić.
