Pokret Evropa sad kao i druge „građanski“ profilisane stranke u Skupštini Crne Gore već nekoliko dana glasno ćute povodom predloga Demokratske narodne partije o normiranju trobojke kao narodne zastave.

Ista je situacija i sa strankama manjinskih naroda a koje se nalaze u Vladi Crne Gore. Podsjetimo, pitanje trobojke pokrenuo je predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević prije nekoliko dana u Skupštini Crne Gore a to je jedan od zahtjeva te političke stranke nakon što su izašli iz Vlade. Podsjetimo, DNP je izašao iz vlasti nakon što je Vlada Milojka Spajića odbila da na dnevni red stavi pitanje srpskog jezika, dvojnog državljanstva, trobojke te su tu stranku usmjerili na Skupštinu Crne Gore.

Ključni akteri u Skupštini Crne Gore svakako jesu stranke građanske političke profilacije poput Pokreta Evropa sad, najbrojnijeg poslaničkog kluba, Demokratska Crna Gora, kao i stranke manjinskih naroda. Krajnje zanimljivo, upravo oni se niti jednom nisu oglasili povodom predloga Demokratske narodne partije za trobojku a što je prvi od skupštinskih zahtjeva ove političke stranke.

Pitanje trobojke svakako je jedno od interesantnijih imavši u vidu da je ona jedna od zasava koje su simbolizovale Crnu Goru kroz istoriju, kako u vrijeme Kraljevine, tako i u periodu kada je bila dio zajedničke države u okviru ili Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca a tako i komunističke Jugoslavije. Tada je simbol Crne Gore bila trobojka sa petokrakom a na grbu je stajala kapela na Lovćenu.

Svojevremeno je i nekadašnji šef države Milo Đukanović ispod iste te trobojke rukovodio postsocijalističkom Crnom Gorom. Nije on jedini iz Demokratske partije socijalista koji je mogao biti viđen ispod trobojne zastave. Čak je i nekadašnji premijer Igor Lukšić 2012. godine predlagao da se trobojka uvrsti kao predsjednička zastava kako bi došlo do pomirenja u Crnoj Gori međutim, tada je taj zahtjev odbijen.

Danas se Demokratska partija socijalista sa svojim pristalicama, koliko je javno poznato, protivi ovakvom predlogu srpskih političkih partija iako bi bilo zanimljivo gledati da li može doći do promjene stavova, pogotovo imavši u vidu da ne mogu negirati da ta zastava ima svoje istorijsko utemeljenje u istoriji Crne Gore. Isto bi moglo da važi i za Pokret Evropa sad i druge stranke građanske profilacije a gdje bi se konačno počelo rješavati srpsko pitanje u Crnoj Gori koje je itekako aktuelno još od 2006. godine a gdje su politički i nacionalni predstavnici tog naroda u više navrata govorili da trpe disrkiminaciju.

Stoga, predlog srpskih političkih partija u Skupštini Crne Gore bi se mogao posmatrati i kao istorijski i ispravljanje istorijskih nepravdi, a kojih je u ovoj državi bilo itekako mnogo. Samo je potrebno malo političke hrabrosti pojedinih poslanika u danu koji će de facto biti jedan od zanimljivijih u Skupštini Crne Gore.

Tagovi