Hoće li biti tenzično sjutra u Morinju: Najavljeno paljenje svijeća za ljude koji nisu ni stradali u logoru u kontekstu tzv. „velikosrpske agresije“ uzburkava strasti u Boki!

Iako iz Miholjskog zbora tvrde da u subotu (4. oktobar) u Morinju neće organizovati skup zbog dolaska šefa diplomatije Hrvatske Gordana Grlić Radmana na mjesto nekadašnjeg logora, iz te navladine organizacije (NVO) kažu da imaju informacije da će tog dana u tom naselju biti organizovano okupljanje. Policiji za subotu nije prijavljen nikakav skup u Morinju, ali nije poznato da li će se građani okupiti da protestuju protiv paljenja svijeća i polaganja vijenaca na sramnoj ploči u Morinju, logoru u kom niko nije stradao, od strane hrvatske i crnogorske delegacije a gdje se čitav taj događaj stavlja u kontekst tzv. velikosrpske agresije, a što je politika koju propagira zvanični Zagreb.

Predsjednik Miholjskog zbora Zdravko Nišavić rekao je juče “Vijestima” da su oni okupljanje u Morinju prijavili policiji za 10. oktobar.

List je u utorak objavio da će Grlić Radman boraviti u Crnoj Gori krajem sedmice i tom prilikom položiti vijenac i upaliti svijeću ispred spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora u Morinju, za šta je, prema saznanjima ove redakcije, dobijena dozvola crnogorskog Ministarstva odbrane.

Nišavić je ovoj redakciji kazao da ima informacije da će u subotu biti održan skup u Morinju, ali je ponovio da NVO čiji je on predsjednik nije organizator toga.

Redakciji Vijesti su iz Uprave policije (UP) nezvanično rekli da im za subotu nije prijavljeno da će biti skupa u Morinju, poručivši da će, ukoliko bude spontanog okupljanja građana, “policija reagovati u skladu sa situacijom”, jer su Grlić Radman i crnogorski šef diplomatije Ervin Ibrahimović (Bošnjačka stranka), koji će s hrvatskim kolegom položiti vijenac, štićene ličnosti.

Iz Miholjskog zbora su sa druge strane naveli da zahtijevaju da se pravosuđu privedu Krivokapić i Konjević kao “direktno odgovorni za kršenje zakona i postavljanje table koja izaziva nacionalnu mržnju i podjele u društvu”, da se Grlić Radman proglasi za nepoželjnu osobu, te da Vlada i svi političari na dostojanstven način štite i reprezentuju državu i da prestanu “s pokloničkim ponašanjem, jer je to narodu ogavno za gledati”.

Specijalna savjetnica hrvatskog šefa diplomatije Vanda Babić Galić rekla je početkom ove sedmice “Vijestima” da će Grlić Radman s Ibrahimovićem i delegacijama položiti vijence i upaliti svijeće ispred spomen-ploče u Morinju, “u znak sjećanja na stradalnike logora, ali i kao zalog stabilnih odnosa dvije susjedne zemlje”.

Tablu u Morinju otkrili su početkom oktobra 2022. godine tadašnji ministri vanjskih poslova i odbrane, Krivokapić i Konjević, s Grlić Radmanom i Tomom Medvedom (ministar hrvatskih branitelja), u znak sjećanja na to što je u Morinju početkom devedesetih nekoliko mjeseci funkcionisao Sabirni centar za ratne zarobljenike s dubrovačkog ratišta.

U njemu su bile zatvorene 292 osobe iz dubrovačke regije (ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Hrvatske usaglašavala su spiskove zatočenika jer im se dokumentacija o tome ne podudara). O nečovječnom postupanju prema njima, svjedočilo je 169 zatvorenika. Za taj ratni zločin, u sudskom procesu osuđene su četiri osobe na 12 godina zatvora.

Ploča je postavljena mimo procedure predviđene Zakonom o spomen-obilježjima, odnosno bez odluke Vlade i saglasnosti Opštine Kotor. Zbog toga je nekadašnja Uprava za inspekcijske poslove sredinom oktobra 2022. donijela Rješenje o uklanjanju table i obavezala Opštinu Kotor da ga sprovede. Međutim, uklanjanje su više puta spriječili pripadnici Vojske Crne Gore.

Ploča, prema ocjeni dijela crnogorske javnosti, ne tretira na ispravan način istorijske okolnosti kada je Crna Gora, koja je tada bila dio Jugoslavije napala područja Konavala i Dubrovnika. To je sve došlo kao reakcija na ubistvo pripadnika JNA na teritoriji Boke Kotorske. U tom trenutku, napad na bilo kog pripadnika vojske od strane hrvatskih paravojnih formacija je bio teroristički akt. Ministar odbrane Dragan Krapović (Demokrate) je u januaru prošle godine rekao da ploča treba da bude zamijenjena drugom, “s adekvatnim tekstom”. Na njoj se pominje “velikosrpska agresija na Hrvatsku” i piše: “Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su preživjeli zatočenici. Da se nikada ne ponovi”.

U napadu na Dubrovnik je učestvovao i dugogodišnji čelnik Crne Gore, da li predsjednik ili premijer, Milo Đukanović. Hrvatska nikada nije pozvala Đukanovića da odgovara za pomenuti čin.

Crna Gora i Hrvatska počele su krajem januara bilateralne konsultacije u cilju prevazilaženja sporova zbog kojih je Zagreb onemogućio Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima s EU.

Kako su “Vijesti” nedavno pisale, dogovor je blizu i trebalo bi da obuhvati isplatu odštete hrvatskim državljanima koji su bili zatočeni u nekadašnjem logoru u Morinju i neuklanjanje spomen-ploče na tom mjestu, kao i promjenu imena gradskog bazena u Kotoru. Kotorski parlament je u avgustu 2021. odlučio da ga nazove po Zoranu Džimiju Gopčeviću, za kog su rekli da je jedan od najboljih vaterpolista s ovih prostora. Iz Zagreba su to osudili, tvrdeći da je Gopčević bio čuvar u logoru u Morinju.

Dio dogovora trebalo bi da bude i to da se o brodu “Jadran”, koji Zagreb svojata, ne priča ni u Crnoj Gori, ni u Hrvatskoj, dok se to pitanje ne riješi dogovorom između dvije države ili međunarodnom arbitražom.

Osim “Jadrana”, otvorena će ostati i tema granice na moru između susjeda, dok slučaj splitskog logora “Lora”, u kom je stradalo 14 pripadnika bivše Jugoslovenske narodne armije iz tzv. nikšićko-šavničke grupe, neće, tvrdi izvor “Vijesti”, biti uključen u ovaj djelimični dogovor a što je nešto najsramnije što Crna Gora sebi dopušta.