Danas je godišnjica masakra u Baru nad regrutima s Kosova. Starješine su naredile a pripadnici Desete (X) crnogorske udarne brigade realizovali masovno i neselektivno strijeljanje više stotina mladića, uglavnom albanske i bošnjačke nacionalnosti, prisilno mobilisanih u Narodnooslobodilačku vojsku Jugoslavije za potrebe oslobođenja Istre (Hrvatska) i osvajanja Trsta (Italija). Prema svjedočenjima pripadnika brigade, njihova mrtva tijela su, u najvećem broju, polivena benzinom i zapaljena.
Ovo je saopštio građanski aktivista Aleksandar Saša Zeković.
„Crnogorska javnost nema razloga za strah od demokratizacije javnog sjećanja. Tekovine narodnooslobodilačkog rata (NOR) i antifašizma su neupitne. Pojedinačni primjeri nečovječnog, nehumanog i nepravednog postupanja, kao u ovom konkretnom primjeru, ne mogu dovesti u pitanje smisao i značaj NOR i odlučujući doprinos partizanskog pokreta u borbi protiv okupatora i kolaboracionista. Otvaranje javne rasprave o ovome događaju, uz podnijetu krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu Crne Gore, već rezultira otkrivanjem novih činjenicama koje pomažu razumijevanje ukupnog tadašnjeg konteksta, sudbine mrtvih tijela i kako su se vlasti odnijele prema odgovornima za ovu tragediju“, kazao je Zeković.
Kao živa bića, dodaje, trebamo biti svjesni naših dužnosti prema mrtvima, kao prošlim živim bićima.
„Svi koji drže do ljudskih prava i prava na istinu su protiv nezdravog revizionizma i žele da se smanje i suzbiju neosnovani otpori rasvjetljavanju ovog zločina, sahrani i memorijalizaciji žrtava. Zato je za pohvalu i podršku oglašavanje Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore. Pozvali su da se osvijetli tamna strana naše istorije i oda poštovanje nevinim žrtvama. To je i poziv da se odnos prema mrtvima oslobodi ideološke i svake druge napetosti i isključivosti, zasnuje na činjenicima i humanističkom pristupu, te, u što većoj mjeri racionalizuje. Boračke i organizacije koje njeguju sjećanje na NOR važan su akter procesa suočavanja s prošlošću. Posebnom kod afirmacije slobodarskih tradicija i vrijednosti kao i kod identifikacije lokacija na kojima se nalaze prikrivene i neobilježene grobnice iz Drugog svjetskog rata i sprovedene socijalističke revolucije. Apelujem na predsjednika barske opštine Dušana Raičevića, predsjednika opštinske skupštine, Branislava Nenezića i sve odbornike_ce da zajedno, sa svim drugim društvenim protagonistima, preuzimajući svoj dio odgovornosti, podrže kulturno osjetljiviji i operativniji odnos prema ljudskim pravima i kulturi sjećanja na lokalnom nivou“, naveo je on.
Kosturni ostaci ubijenih sa Kosova, kako navodi su na različitim mjestima na teritoriji Bara.
„Određene informacije o lokaciji kostiju, koje trebaju provjeriti nadležni pravosudni organi, mogle bi da i dodatno šokiraju i uvrijede javnost. Lokalne vlasti treba da predvode i upravljaju zajedničkim procesom koji vodi uljudnosti i trajnom miru. Svi zajedno, bez obzira na naše razlike, trebamo se odgovorno postaviti prema zahtjevima i očekivanjima građanskih, intelektualnih, kulturnih i političkih struktura albanskog i bošnjačkog naroda. Trebamo, na djelu, potvrditi da su noseći i nerazdvojni elementi savremene i evropski orjentisane Crne Gore i da nijesu predmet ili razlog iskorišćavanja i političke (zlo)upotrebe brojčano većih naroda“, zaključio je Zeković.
