Na današnji dan, prije 22 godine, potpisan je Kumanovski sporazum koji je označio kraj NATO bombardovanja Jugoslavije. Posle 78 dana bombardovanja, predviđeno je i povlačenje Vojske Jugoslavije i policije s Kosova i Metohije i definisana kopnena i vazdušna zona bezbjednosti.
Garantovan je dolazak međunarodnih snaga KFOR-a i UNMIK-a. U Kumanovu je dogovoren rok od 11 dana za povlačenje policije i vojske sa Kosmeta, ali je za njima krenulo i više od 100.000 ljudi koji su napustili svoje domove. Dan kasnije, Savet bezbjednosti UN usvojio je i Rezoluciju 1244.
„Kvalifikacije vojnotehničkog sporazuma kretale su se od toga da se on kvalifikuje kao akt o miru do toga da se kvalifikuje kao akt o kapitulaciji i prihvatanju okupacije. Ono što je sigurno o ishodu oružanog sukoba izazvanog NATO agresijom na SRJ ne može se govoriti o kategorijama pobede i poraza“, smatra jedan od potpisnika Kumanovskog sporazuma general policije u penziji Obrad Stevanović.
Predstavnik Srbije na pregovorima u Rambujeu Nikola Šainović, navodi da su odredbe, koje sadrži rezolucija 1244 Saveta bezbjednosti, tadašnjoj delegaciji Jugoslavije bile donja crta.
„Zašto nam 1244 nisu dali u Rambujeu? Šta nisu se setili za dva mjeseca? Zašto je trebao rat da se dođe do 1244? Mi bi teška srca, ali, sad ja mogu da kažem, vjerovatno morali da prihvatimo tekst koji bi ličio na Rezoluciju 1244“, navodi potpredsjednik Vlade SRJ i predstavnik Srbije na pregovorima u Rambujeu Nikola Šainović.
„Mi smo pravovremeno tužili vlade najvažnijih NATO zemalja Međunarodnom sudu pravde i Haškom tribunalu i to je jednostavno odbijeno jer sudovi, navodno, nisu bili nadležni za to“, kaže ministar inostranih poslova SR Jugoslavije od 1998. do 2000. Živadin Jovanović.
Ni posle više od dvije decenije ne zna se kakve su posledice po životnu sredinu i zdravlje ljudi zbog upotrebe osiromašenog uranijuma i bombardovanja industrijskih pogona.
„Ono što je potrebno uraditi za šta Srbija ima mogućnosti, to je da se na naučni način dokaže i poveže oboljevanje naroda, životinja, oštećenost tla, voda, vazduha zbog NATO agresije ’99. godine, objašnjava direktorka Instituta za onkologiju danica Grujičić.
Procjene su da je ubijeno 2.500 civila i više od 1.000 pripadnika vojske i policije, a ranjeno i povređijeno preko 12.000 ljudi. Materijalna šteta procjenjuje se na oko 100 milijardi evra.
Izvor: RTS
