Glasovi ponovo utihnuli: Prvi susret Vučića sa evropskim zvaničnicima posle Moskve, uprkos upozorenjima iz Brisela na posljedice

Uprkos upozorenjima iz Brisela da će Srbija snositi posljedice zbog posjete predsjednika Aleksandra Vučića Paradi pobjede u Moskvi i odjecima pojedinih „glasova“ iz Evropskog parlamenta da upravo na tom kursu predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta na balkanskoj turneji treba da zaobiđe Srbiju, posjeta nije otkazana i gost je stigao u Beograd.

Sagovornici RT Balkan smatraju da su prijetnje „pucnji u prazno“ i da Košta iz fascikle neće izvući ništa što dosad nijesmo čuli ni vidjeli. Već, istu priču – o reformama, politici proširenja EU na čijoj je agendi Srbija, kao i nastavak pritisaka da se uskladimo s politikom EU, uvedemo sankcije Rusiji i normalizujemo odnose s Prištinom. S druge strane, kako navode, njegova izjava data uoči dolaska da EU ostaje posvećena ponovnom pokretanju procesa proširenja koji je stagnirao, ali da bi Crna Gora i Albanija mogle da se pridruže prije drugih, jasno govori da će prioritet imati oni sa kojima nema političkih prepreka. A ove dvije zemlje su u potpunosti u skladu s politikom EU.

Tako je Košta istakao da Zapadni Balkan mora da ponovo bude jedan od prioriteta Unije, a da je proces stagnirao djelimično zbog oklijevanja zemalja članica.

„Ruska invazija na Ukrajinu ubrzala je proces pridruživanja Ukrajine i Moldavije, pa nije fer prema zemljama Zapadnog Balkana da ih Ukrajina i Moldavija preteknu. Ovo će ih podstaći da brže preduzimaju reforme“, rekao je Košta u intervjuu za „Euronews“ uoči dolaska.

U red onih koji smatraju da Košta otkazivanjem posjete treba Srbiju da kazni zbog prisustva Paradi pobjede je i izvjestilac Evropskog parlamenta za tzv. Kosovo Riho Teras. On je pokrenuo peticiju u kojoj evroposlanici svojim potpisom traže isto od Košte – da na zapadnobalkanskoj turneji 13. maja ne posjeti i Srbiju. U tekstu peticije navodi se da je posjeta Srbiji „veoma problematična“, s obzirom na činjenicu da je Vučić prisustvovao vojnoj paradi predsjednika Rusije Vladimira Putina.

Ambasador i šef Delegacije Evropske unije u Srbiji Emanuel Žiofre izjavio je o Vučićevom boravku u Moskvi, da EU želi Srbiju, ali da se od naše zemlje očekuje realizacija reformi i geostrateška orijentacija koja je jasno usmjerena ka Evropskoj uniji.

Odgovarajući na upozorenja iz Brisela, predsjednik Srbije je poručio da „ako neko treba da plati cijenu, to će biti on, a ne Srbija“.

„Ako su mislili da ću nekome da ćutim, neću da ćutim. Reći ću im sve što mislim o političkom odnosu prema Srbiji“, rekao je Vučić, koji je tokom boravka u Moskvi, istakao i „da ne pamti da je Srbija bila ovako poštovana i da je ovakvo gostoprimstvo bilo pokazano“.

Komentarišući najave da će Srbija zbog svoje suverene odluke da se priključi Paradi u Moskvi, šef srpske diplomatije Marko Đurić izjavio je da je danas, na samitu ministara vanjskih poslova EU u Varšavi, dobio potvrdu da u mandatu ove Evropske komisije postoji puna posvećenost tome da Srbija značajno napreduje na putu ka punopravnom članstvu u EU.

„Mi stalno naglašavamo da ne tražimo neku pomoćnu stolicu, da ne želimo nikakve faze, želimo ravnopravno, jednako mjesto za tim stolom. Srbija pripada Evropskoj uniji, pripada evropskoj budućnosti. Mislim da danas u Evropi zaista postoji konsenzus oko toga da Srbija ima evropsku budućnost“, rekao je Đurić.

On je istakao da neće biti prekida evrointegracija Srbije niti sankcija zbog toga što je predsjednik države prisustvovao paradi povodom Dana pobjede.

„Vidjećete vrlo brzo da neće biti nikakvog prekida evropskih integracija, niti sankcija i bilo čega čemu se pojedini zluradi nadaju. Srbija vodi jednu ozbiljnu i odgovornu vanjsku politiku. U tom smislu možemo da očekujemo samo nastavak razvoja naših odnosa, a mi se u tom našem djelovanju rukovodimo našim interesima“, rekao je Đurić za RTS.

Dodao je da u narednom periodu očekuje u Beogradu posjete nekih od lidera EU, među kojima su predsjednik Savjeta EU i šefica evropske diplomatije Kaja Kalas.

„Očekujem novi momentum, kako se to kaže, i novo ubrzanje u razvoju tih naših odnosa s Briselom. A to neće biti nauštrb naše uravnotežene vanjske politike“, naglasio je Đurić.

Naveo je da je bilo kritika i na račun Vučića vezano za učešće na paradi u Moskvi.

„Neću sada pojedinačno navoditi koje sve države su imale te kritičke stavove – od Luksemburga, Belgije, Hrvatske, naravno, i slično“, naveo je i dodao da suštinski nema šta da se zamjeri, „zato što politika Srbije jeste zasnovana na Povelji Ujedinjenih nacija“.

Karijerni diplomata Zoran Milivojević Koštin dolazak vidi kao poruku da region ostaje prioritetan interes Evropske unije u geopolitičkom i bezbjednosnom smislu i da Košta u skladu s tim promoviše politiku proširenja.

„Kada je riječ o Srbiji, nećemo čuti ništa novo što do sada nijesmo čuli. Ostaju pritisci i primjedbe koje su bili i prije. I ovdje u Beogradu ćemo čuti iste one kritike o odlasku u Moskvu zato što se to ne poklapa s aktuelnom politikom EU, kao i nastavak pritisaka da uvedemo sankcije Rusiji. I dalje je taj politički uslov u prvom planu i to će biti ponovljeno i ovdje“, objašnjava Milivojević za RT Balkan.

Ipak, kako smatra, nekakvih novih sankcija neće biti jer za to ni nema prostora. Kako podsjeća, pregovarački proces i pregovori su našoj zemlji blokirani tri godine.

„Nije interes EU da antagonizuje Srbiju, jer nema regiona bez Srbije, ali je jasno da će se nastaviti politika pritisaka i primjedbi, ali i priča o reformama i proširenju“, ističe Milivojević.

Reagujući na najave da su Crna Gora i Albanija prve u redu za ulazak, Milivojević ističe da je to logičan sled jer su, kako ukazuje, one članice NATO-a i s njima nema nikakvih problema.

„Te dvije države slijede u potpunosti politiku tih zemalja. Ipak, mislim da pitanje ulaska Srbije nije na dnevnom redu, da politički uslovi i dalje dominiraju ne samo u odnosu prema našoj politici prema Rusiji, već i prema Kosovu i Metohiji“, zaključuje Milivojević.

Politički analitičar Ivan Miletić ističe da će na stolu osim posjete Moskvi, biti i studentski protesti budući da politička kriza u Srbiji traje i s obzirom na boravak studenata u Strazburu. Kada je riječ o prvenstvu prolaza Crne Gore i Albanije, Miletić takođe primjećuje da je riječ o članicama NATO-a, kroz čije je članstvo „brži put ka EU“.

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta započeće zvaničnu turneju po Zapadnom Balkanu u utorak, 13. maja, posjetom Srbiji, gdje će se sastati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, premijerom Đurom Macutom i poslanicima Narodne skupštine.

Košta dolazi u Beograd u okviru turneje po Zapadnom Balkanu, a nakon sastanka Vučić i Košta održaće konferenciju za novinare.

Kako se navodi, cilj posjete Zapadnom Balkanu je potvrda posvećenosti Evropske unije regionu i da bi bio suosnivač šestog samita Evropske političke zajednice u Tirani, koja se održava 16. maja. U srijedu će Košta posjetiti Podgoricu i Prištinu, 15. maja Skoplje i Tiranu.