Ministar za evropske integracije Nemanja Starović izjavio je danas da je Evropska komisija (EK) zvanično potvrdila da nema govora o zamrzavanju finansijskih sredstava Srbiji, već da se kontinuirano prati ispunjenost kriterijuma za isplatu, navodeći i da se do kraja maja očekuje usvajanje zakona na osnovu preporuka Venecijanske komisije i ODIHR-a.
On je rekao i da je zvanično saopštenje EK važno kako bi se raspršile brojne poluinformacije koje su kružile u javnosti.
„EK jasno kaže da nema govora ni o kakvom blokiranju finansijskih sredstava, što se moglo čuti od brojnih ptica zlosutnica prethodnih dana, već da ono što postoji jeste kontinuirana procjena ispunjenosti kriterijuma za isplatu finansijskih sredstava, što postoji još od momenta kada je Plan rasta EU za Zapadni Balkan kao mehanizam i uspostavljen”, rekao je Starović za RTS.
Ministar je objasnio da sve države korisnice Plana rasta EU za Zapadni Balkan svakih šest mjeseci podnose zahtjeve za isplatu finansijskih sredstava, te da se na osnovu uspješno realizovanih koraka iz Reformske agende odobrava isplata.
„Periodično, svakih šest mjeseci, podnosimo zahtjeve za isplatu finansijskih sredstava, a na osnovu broja koraka iz Reformske agende koju smo u tom šestomjesečnom periodu uspješno realizovali. EK potom verifikuje ispunjenost tih koraka i procjenjuje ispunjenost političkih kriterijuma koji se uglavnom tiču oblasti vladavine prava, zajedničke spoljne i bezbjednosne politike, stepena usklađenosti sa istom i konkretno, u specifičnom slučaju Srbije, Poglavlje 35 – našu posvećenost dijalogu Beograda i Prištine, i nakon toga odobrava isplatu sredstava”, objasnio je Starović.
Prema njegovim riječima, Srbiji je do sada zbirno odobreno 168 miliona eura, što je značajno više u odnosu na ostale korisnike iz regiona.
„Srbija je i dalje šampion u odnosu na sve partnere sa Zapadnog Balkana u povlačenju finansijskih sredstava iz Plana rasta EU kada saberemo sredstva predfinansiranja i prvu tranšu isplata. Odobreno je 168 miliona eura u zbiru, što je značajno više u odnosu na Crnu Goru, Albaniju, Sjevernu Makedoniju itd., pogotovo Bosnu i Hercegovinu kojoj, nažalost, nije odobrena isplata nikakvih sredstava do sada”, naveo je Starović.
Ministar je podsjetio da su prije godinu dana mnogi sumnjali u isplatu 111 miliona eura sredstava predfinansiranja, kao i u isplatu prve tranše od 57 miliona eura u januaru ove godine, ali da su ta sredstva ipak odobrena.
On je rekao da je sada na redu zahtjev za isplatu druge tranše, koji je Srbija podnijela u julu 2025. godine.
„Postoji očekivanje EK da mi u potpunosti primijenimo preporuke Venecijanske komisije vezane za set pravosudnih zakona. Moram da kažem da kolege iz EK u ovom smislu kucaju na otvorena vrata, budući da smo mi to prihvatili i prije nego što je ekspertsko mišljenje Venecijanske komisije stiglo 24. aprila i da ćemo u potpunosti sve te preporuke ispoštovati, kakve god da budu. One su stigle, mi intenzivno radimo na tome, formirana je radna grupa i tokom maja mjeseca biće u potpunosti primijenjene sve preporuke Venecijanske komisije”, naglasio je Starović.
Na pitanje da li će se preporuke Venecijanske komisije raspravljati u Skupštini Srbije u drugoj polovini maja, ministar je rekao da se Srbija obavezala na to i dodao da vjeruje da država ima dovoljno kapaciteta da uspješno realizuje sve zahtjeve tokom maja.
Govoreći o ODIHR preporukama, Starović je naglasio da od ponedjeljka počinje javna rasprava o setu izbornih zakona kojima Srbija primjenjuje preporuke ODIHR misije.
„Do kraja ovog mjeseca će, vjerujemo, Narodna skupština i taj paket izbornih zakona, odnosno njihovih izmjena, usvojiti. To je nešto što smo prihvatili na sebe, što smatramo da je dobro, što unapređuje izborne uslove u Srbiji, a budući da nas do kraja ove godine očekuju izbori, bitno je da taj paket izbornih zakona usvojimo i izmijenimo na pravi način”, rekao je.
Starović je istakao da su u toku konsultacije oko teksta Porodičnog zakona koji, kako je rekao, nije mijenjan 20 godina, zbog čega postoje realne potrebe da dođe do njegovog unapređenja.
„Ne samo zbog toga što je to dio naše reformske agende i obaveza na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, već i zbog toga što smo mi u međuvremenu pristupili kao Republika Srbija različitim međunarodnim konvencijama koje treba sada da primijenimo u samom Porodičnom zakonu”, naveo je Starović.
Na pitanje postoje li trenutno šumovi na relaciji Beograd–Brisel, ministar je naveo da postoje različita očekivanja, a nekada i određeni raskoraci.
„Jako je bitno da imamo veoma dobru radnu atmosferu, odnose sa kolegama iz brojnih direktorata Evropske komisije, da je naša komunikacija intenzivna i svakodnevna. Mislim da, uprkos svim tim šumovima koji se nekad javljaju, mi uspijevamo da ih prevaziđemo i da napredujemo u našem evropskom putu”, istakao je Starović.
Starović smatra da Srbiji nedostaje široka politička podrška evropskim integracijama i da bi društveno-politički konsenzus morao da obuhvata i vlast i opoziciju i civilno društvo i sve druge relevantne faktore.
Ukazao je da je, ako se pogledaju sve države koje su postale članice Evropske unije, postojao konsenzus o tome da to predstavlja nacionalni prioritet i da, uprkos razlikama, rade zajedno na tome.
On je ocijenio da trenutno takav konsenzus kod nas ne postoji, ali da će ministarstvo nastaviti da radi na njegovoj izgradnji.
Prema istraživanjima Ministarstva za evropske integracije, podrška članstvu u EU i dalje postoji.
„Logično je i razumljivo da taj nivo podrške ne može biti isti kao što je bio prije 20 ili 15 godina, s obzirom na to da ovaj naš put ka Evropskoj uniji traje već četvrt vijeka i da je normalno da se negdje manifestuje i zamor od samog pristupanja”, ukazao je ministar.
Ipak, kako je rekao, već nekoliko godina postoje prilično stabilni trendovi i da bi na hipotetičkom referendumu 47 odsto građana glasalo za članstvo u EU, 35 odsto bi bilo protiv, dok 14 odsto ne bi učestvovalo.
(Politika)
