Evropske vlade pojačavaju pritisak na rukovodstvo Evropske unije da imenuje posebnog predstavnika za odnose sa Rusijom, koji bi zastupao interese EU u eventualnim mirovnim pregovorima o rusko-ukrajinskom sukobu. Kako prenosi Politico, inicijativa je osmišljena sa ciljem da se spriječi mogućnost da Sjedinjene Američke Države postignu dogovor sa Moskvom bez učešća i uticaja Brisela.
Prema navodima više diplomata i zvaničnika, prijedlog je već dobio podršku Evropske komisije, kao i više država članica, među kojima su Francuska i Italija. Pristalice inicijative smatraju da bi prisustvo EU za pregovaračkim stolom omogućilo očuvanje ključnih stavova Unije, uključujući i pitanje mogućeg budućeg članstva Ukrajine u NATO.
U posljednjim sedmicama, francuski predsjednik Emanuel Makron i italijanska premijerka Đorđa Meloni javno su pozvali na otvaranje diplomatskih kanala sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Kako podsjeća publikacija, ovi pozivi uslijedili su u trenutku kada su pregovori koje su pokrenule SAD, prema ocjeni evropskih zvaničnika, „došli do ćorsokaka“. Jedan od njih naglasio je da Makron insistira da EU mora biti „barem djelimično uključena“ u razgovore između Amerikanaca i Rusa, stav koji dijeli i Rim.
Ipak, u Briselu za sada ne postoji jasan konsenzus o tome koje bi bile nadležnosti i ovlašćenja budućeg pregovarača. Otvoreno je pitanje da li bi taj predstavnik djelovao isključivo u ime EU ili šire „koalicije voljnih“, kao i da li bi funkciju trebalo da preuzme aktuelni političar ili neko sa završenom političkom karijerom.
Među potencijalnim kandidatima, izvori navode finskog predsjednika Aleksandra Stuba, dok Rim kao pogodnog kandidata vidi bivšeg italijanskog premijera i nekadašnjeg predsjednika Evropske centralne banke Marija Dragija. Istovremeno, predstavnici EU za Politico ističu da pozicija specijalnog izaslanika formalno ne postoji, zbog čega razgovore o imenima ocjenjuju kao preuranjene.
Prema pisanju Politica, ideja o imenovanju specijalnog izaslanika za Ukrajinu prvi put je ozbiljnije razmatrana na samitu EU u martu 2025. godine, gdje je dobila široku podršku, ali bez konkretne odluke.
Moskva, sa svoje strane, tvrdi da je upravo EU prekinula kontakte sa Rusijom. Početkom decembra, Putin je izjavio da Unija ometа inicijative američkog predsjednika Donalda Trampa, ali je dodao da bi se Evropa mogla vratiti mirovnim pregovorima ako uzme u obzir „realnost na terenu“. Nakon Makronovog poziva na nastavak dijaloga, Kremlj je saopštio da je svaka obostrana politička volja „pozitivan signal“.
Ipak, portparol Kremlja Dmitrij Peskov izrazio je rezervu prema ulozi evropskih lidera, ocjenjujući da je, s obzirom na njihove dosadašnje stavove, neizvjesno koliki bi doprinos mogli da daju američkom mirovnom planu.
(Politika)
