Halid El-Anani, kandidat za generalnog direktora Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (Unesko), izjavio je da će biti glas Srbije u Unesku, ako bude izabran na tu poziciju.
On je dodao da je, kada je riječ o srpskom srednjovjekovnom blagu na Kosovu i Metohiji, svjestan duboke zabrinutosti srpskog naroda za te svetinje sa Uneskove Liste svjetske baštine u opasnosti, a koje za Unesko predstavljaju blago čovječanstva.
„Pitate me da li bih, ako postanem generalni direktor, bio i glas Srbije u Unesku. Moj odgovor je da – bez okijevanja, jer želim da budem glas svake države članice obezbjeđivanjem da Unesko ostane prostor gdje je svaki glas važan, bez obzira na veličinu ili ekonomsku moć zemlje članice.
A Srbija je važna sa svojom kulturom, istorijom i ulogom na Balkanu – ali i sa dugogodišnjim angažmanom u Unesku“, rekao je za Tanjug El Anani, nekadašnji ministar turizma i antikviteta Egipta, univerzitetski profesor i turistički vodič, što ga je upravo, kako kaže, oblikovalo i vodilo ka mjestu generalnog direktora Uneska.
El Anani, čiju kandidaturu Egipat sa ponosom ističe, a zvanično je podržava Afrička unija, Liga afričkih zemalja, kao i Srbija, Francuska, Njemačka, Austrija, Španija, Brazil, Turska i Slovačka, tako je odgovorio na pitanje da li Srbija može, imajući u vidu slogan njegove kampanje „Unesko za narod“, očekivati da će biti njen glas, posebno kada govorimo o KiM i činjenici da su četiri srpske svetinje na KiM na Uneskovoj Listi svjetske baštine u opasnosti skoro dvije decenije.
„Potpuno sam svjestan duboke zabrinutosti zbog situacije oko četiri srpske svetinje na Kosovu – Pećke patrijaršije, manastira Visoki Dečani i Gračanice i Crkve Bogorodice Ljeviške. Ova mjesta su na Listi svjetske baštine u opasnosti od 2004. godine.
Ona su više od mjesta bogosluženja. Za narod Srbije ona su obilježja identiteta, stubovi kolektivnog sjećanja, a za Unesko blago čovječanstva“, rekao je El Anani.
Na pitanje o nastojanjima Prištine da postane član Uneska, on je naglasio da se kao kandidat zalaže za neutralni pristup ukorijenjen u mandatu Organizacije i potpunom poštovanju svih pravila.
„O pitanjima poput toga, odgovornost mi nalaže da ne izražavam političke stavove, već da podsjetim na zakonski i multilateralni okvir u okviru koga Unesko funkcioniše“, rekao je El Anani i podsjetio da članice mogu biti samo države članice UN.
Ali, dodao je, Ustav Uneska član 2 predviđa posebnu proceduru za države koje nijesu članice UN i da se o tome odlučuje glasanjem. Neophodno je dobiti dvotrećinsku većinu na Generalnoj konferenciji za prijem u organizaciju, podsjetio je on.
„Generalni direktor ne predlaže i ne odbija kandidature, na njemu ili njoj je da obezbijedi transparentan i nepristrasan proces. Unesko nije politička arena i nije pozvan da odlučuje na vagi moći, i zato se držim ličnog snažnog uvjerenja da Unesko mora da ostane odan svom mandatu, da bude striktan u procedurama i potpuno posvećen saradnji“, rekao je El Anani, koji bi, ako u oktobru, odnosno u novembru, bude zvanično izabran za generalnog direktora Uneska, bio prvi direktor na čelu te organizacije UN iz arapskog regiona.
(Sputnjik Srbija)
