Na deviznim tržištima vrijednost dolara u odnosu na ostale valute protekle sedmice je znatno porasla, iako su kretanja bila obilježena velikim oscilacijama, uglavnom uslovljenim špekulacijama o mogućem smanjenju kamatnih stopa američke centralne banke, prenosi Hina.
Dolarov indeks, koji prikazuje vrijednost američke valute u odnosu na šest najznačajnijih svjetskih valuta, porastao je prošle sedmice za jedan odsto, na 98,70 bodova. U međuvremenu je kurs eura pao za 1,3 odsto, na 1,1585 dolara.
Međutim, američka valuta je oslabila u odnosu na japanski jen, za 0,2 odsto, pa je vrijednost dolara pala na 147,40 jena. Sredinom sedmice, dolarov indeks je prvi put od kraja maja probio granicu od 100 bodova.
Fed zadržao kamatne stope
Naime, rukovodstvo američke centralne banke odlučilo je na redovnom sastanku da kamatne stope ostanu nepromijenjene, uz obrazloženje da je stopa nezaposlenosti i dalje niska, a tržište rada stabilno, dok je inflacija i dalje blago povišena.
Takva odluka bila je očekivana, ali je investitore razočarao predsjednik Feda Džerom Pauel, koji je rekao da je prerano govoriti da li će do smanjenja kamata doći već na sjednici u septembru. On je naveo da je trenutna monetarna politika blago restriktivna, ali da ne opterećuje ekonomiju.
Prije sjednice, tržišta su procjenjivala da postoji skoro 70 odsto vjerovatnoće da će Fed smanjiti kamate u septembru, ali su se te procjene nakon sastanka srušile ispod 50 odsto.
Iako američki predsjednik Donald Tramp već mjesecima poziva Fed da smanji kamatne stope kako bi podstakao privredu, Pauel i većina čelnih ljudi Feda protive se tome, jer ekonomija bilježi solidan rast, dok bi najavljeno povećanje carina moglo dodatno pogurati inflaciju.
Ekonomija i dalje raste
Najnoviji podaci pokazuju da ekonomija i dalje stabilno raste – bruto domaći proizvod (BDP) je u drugom kvartalu porastao za tri odsto na godišnjem nivou, više nego što su analitičari očekivali.
Slabljenje tržišta rada vrši pritisak
Međutim, dolar je pao u petak nakon objave da je u julu broj novozaposlenih porastao za samo 73.000, znatno manje od očekivanja. Još gori su bili revidirani podaci za prethodna dva mjeseca – u junu je otvoreno svega 14.000 radnih mjesta (prvobitna procjena bila je 147.000), dok je u maju otvoreno svega 19.000. Ukupno je u maju i junu otvoreno 258.000 radnih mjesta manje nego što se ranije procjenjivalo.
To ukazuje na slabljenje tržišta rada, zbog čega bi Fed mogao biti prinuđen da smanji kamate kako bi stimulisao zapošljavanje i ekonomski rast.
Ipak, Fed se nalazi u nezgodnoj poziciji jer se očekuje da će zbog rasta carina inflacija dodatno porasti, pa bi iz tog razloga centralna banka trebalo da zadrži kamate povišenim.
Ipak, nakon objave slabih podataka o zapošljavanju, u petak su procjene o mogućnosti smanjenja kamata u septembru premašile 60 odsto, dok su dan ranije iznosile svega 35 odsto. Zbog toga je dolar oštro oslabio i izgubio dio dobitaka iz prve polovine sedmice.
U fokusu i carinska politika
Na kretanje deviznog tržišta protekle sedmice uticala je i Trampova carinska politika. U četvrtak je potpisao uredbu o uvođenju carina od 10 do 50 odsto na uvoz iz zemalja s kojima SAD do 1. avgusta nije postigla trgovinski sporazum.
Tako će se, između ostalog, na uvoz iz Indije naplaćivati 25 odsto carine, iz Tajvana 20 odsto, Tajlanda 19 odsto, Švajcarske 39 odsto, a iz Brazila čak 50 odsto. Takođe, carine na određene proizvode iz Kanade povećane su s 25 na 35 odsto.
Uskoro se očekuje i odluka predsjednika Trampa da li će produžiti pregovore s Kinom ili dodatno povećati carine na uvoz iz te zemlje. Zbog nepredvidive carinske politike i političkog pritiska na Fed, vrijednost dolara u odnosu na korpu valuta pala je od početka godine za više od devet odsto.
(CDM)
