Građani Crne Gore su do sada za vjetroelektranu Možura dali nešto više od 72 miliona eura. Za taj iznos mogle su biti izgrađene čak četiri nove bolnice ili vjetropark u vlasništvu države koji bi struju po povoljnim uslovima prodavao svojim građanima, umjesto što sad plaćamo cijenu nečije korupcije, saopštio je predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović.
Danas građani plaćaju ono što su osmislili pojedini funkcioneri, jer bez povlašćene cijene električne energije niko ne bi ušao u ovaj projekat. To je važno da znaju građani. Ne postoji niko toliko dobronamjeran prema državi da gradi energetske objekte, a da pritom sebi ne obezbijedi ekstraprofit, istakao je Abazović.
On je naglasio da će građani do kraja 2031. godine vlasniku vjetroelektrane Možura platiti oko 144 miliona evra.
Vjerujemo da će skupštinski Anketni odbor za prikupljanje informacija o postupanju državnih organa i drugih subjekata prilikom izgradnje vjetroelektrane na lokalitetu Možura razotkriti brojne radnje koje upućuju na korupciju i koje su povezane sa ubistvom novinarke Dafne Karuane Galicije na Malti. Po ugovoru koji je Vlada DPS-a sklopila 2010. godine, EPCG plaća vjetroelektrani Možura 96 eura po megavat-satu, a prodaje je građanima po duplo nižoj cijeni, odnosno po 42 ili 43 eura po megavat-satu.
Ovo je bio unosan biznis za određena fizička i pravna lica i vjerujemo da će Odbor to razotkriti. Država treba da traži obeštećenje od španske firme Audax Renovables, odnosno „Ferse“, kako se zvala u trenutku sklapanja ugovora, poručio je Abazović.
Iako je afera „Možura“ potresla crnogorsku javnost i dospjela pod lupu Europola, policije na Malti i istražnih organa u Crnoj Gori, vremenom je, čini se, sistematski gurana u zaborav. Slučaj koji je pompezno najavljivan kao „posljednji ekser u sanduk diktature Mila Đukanovića“, u međuvremenu je postao velika tema o kojoj se ćuti.
Ipak, opet je aktuelizovana nakon što je Građanski pokret URA predao prije više od mjesec u skupštinsku proceduru inicijativu za formiranje Anketnog odbora i otvaranje parlamentarne istrage, radi prikupljanja informacija o postupanju nadležnih državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu „Možura“.
Ove inicijative ne čude, s obzirom da je GP URA aferu Možura bila postavila u centar svoje kampanje 2020. godine, i poseban akcenat stavila na razotkrivanje afere „Možura“ i ubistva malteške novinarke Dafne Galicije.
Zamjenik predsjednika novoformiranog Anketnog odbora za aferu „Možura“, Dejan Đurović iz Nove srpske demokratije, saopštio je da će prva sjednica tog tijela biti održana relativno brzo, te da će nakon niza saslušanja tužioci znati u kom pravcu treba ići povodom tog slučaja.
Zamjenik predsjednika novoformiranog Anketnog odbora Dejan Đurović očekuje da će predsjednik ovog tijela, lider URA Dritan Abazović, uskoro zakazati prvu sjednicu.
Đurović navodi da će tužioci imati dosta koristi od budućeg rada ovog odbora.
Mislim da će ovo pomoći i tužilaštvu i organima koji bi trebalo da se bave ovim slučajem značajno. Dakle, kada oni koji mogu da kažu nešto po tom pitanju budu saslušani na Anketnom odboru. Vjerujem da će se na kraju rada ovog Anketnog odbora izaći na jednu zelenu granu i da ćemo ipak riješiti neka pitanja i neke nedoumice kada je u pitanju vrlo problematičan slučaj izgradnje vjetroelektrane Možura i, nažalost, jedan smrtni slučaj poznate novinarke, sa kojim je javnost u potpunosti upoznata, rekao je Đurović.
Direktorka Akcije za socijalnu pravdu Ines Mrdović ističe kako podržava formiranje novog odbora, ali očekuje i konkretne rezultate.
Anketni odbor je svakako prilika da se ovdje u Crnoj Gori raspravlja o ovome, jer je dobar dio dokaza upravo ovdje. Sad ćemo vidjeti šta će biti epilog. Znamo da anketni odbori mogu da doprinesu u smislu boljeg razjašnjavanja stvari, ali je ipak stvar tužilaštva da li će se baviti tim slučajem ili ne.
Mi u javnosti nemamo dovoljno informacija kada su u pitanju neke ranije najave bavljenja tim koruptivnim poslom od strane našeg tužilaštva, a znamo da su dokazi u našoj zemlji i bilo bi vrlo poražavajuće za ukupnu crnogorsku javnost ukoliko bi taj korupcionaški slučaj u Crnoj Gori ostao bez ikakvog epiloga, kazala je Mrdović.
Pravnik Veselin Radulović izjavio je da nema posebna očekivanja od novog Anketnog odbora za Možuru, te da je u pitanju politička kalkulacija.
Bilo koji anketni odbor, formiran povodom bilo kojeg događaja, nije donio u praksi neke kvalitetne, konkretne rezultate, nije dao odgovore ni na jedno pitanje koje je eventualno bilo sporno.
Negdje je možda to logično očekivati kada vidimo sposobnost i stručnost poslanika, odnosno ljudi koji su članovi tog Anketnog odbora. Oni su uvijek bili isključivo sredstvo za jednu vrstu političke promocije i pokušaje sticanja partijskih političkih poena i ubijeđen sam da je to slučaj i sada. Dakle, ne vjerujem da se tu bilo šta promijenilo, rekao je Radulović.
Osim Abazovića i Đurovića, članovi ovog odbora biće Vasilije Čarapić iz PES-a, Duško Stjepović iz Demokratske Crne Gore, Slađana Kaluđerović iz SNP-a, Nikola Camaj iz Albanskog foruma i Radinka Ćinćur iz Posebnog kluba poslanika.
Da li je sada konačno vrijeme da se ta afera rasvijetli i da li bi ovo trebalo da bude jedan od prioriteta za Specijalno državno tužilaštvo i za Vladu Crne Gore?
Pored IN4S, koji aferu Možura redovno aktuelizuje do njenog razotkrivanja, i portal Adria, odnosno autor „Kontroverze“ Mladen Stojović, je prije par mjeseci napravio emisiju upravo o aferi Možura.
Sada imam mnogo teže protivnike od bekova, centarhalfova i golmana. Moji protivnici su političari, korupcionaški kartel, visoki zvaničnici, milijarderi. Ova borba traje od 2010. godine, kada je španska kompanija Fersa potpisala ugovor sa Vladom Crne Gore. Mislio sam da radim dobru stvar za Crnu Goru, jer je Fersa jedna od najvećih kompanija u Evropi za proizvodnju vjetroelektrana, izjavio je bivši fudbaler Vladimir Vanja Popović gostujući u emisiji „Kontroverza“ sa Mladenom Stojovićem na temu afere „Možura“.
To je investicija koja je trebala da pomogne Crnoj Gori i njenim građanima. Nisam očekivao da će se ovako izdešavati, očekivao sam da će to biti lijep put ka ispunjenju nekih mojih poslovnih obaveza. Ova borba ima dva poluvremena – izgubio sam slučaj pred Osnovnim i Višim sudom. Nisam došao da se žalim. Sve što pričam su dokumentovane stvari. Korupcija nije mala stvar i u ovom slučaju baš ima kontroverznih stvari, istakao je Popović, koji je slučaj prijavio delegaciji EU u Podgorici 2015. godine.
Podsjetimo, malteška novinarka Dafne Karuana Galicija je ušla u trag ovoj prevari, ali je to otkriće platila životom – ubijena je u automobilskoj eksploziji oktobra 2017. godine. Malteško tužilaštvo goni zbog ovog zločina milijardera Jorgena Feneka, koji je zaradio milione od ugovora o kupovini Možure preko firme „17 Black“, koja je posredovala u preuzimanju vjetroelektrane od fantomskog „Cifidexa“, kojem ga je ustupila Fersa bez podrazumijevajuće garancije Vlade Crne Gore.
(In4s)

Prije nego mu sudite,da se uvede smrtna kazna!!!Po uzoru na Arapske zemlje.Kamenovanje pred svima!!!!I opet je dobro prosla ta olos govnava!!!!
Milo robija.