Dok SAD planiraju izlazak iz Avganistana, rivali se spremaju za ulazak
Invaziju na Avganistan pod vođstvom SAD 2001. godine podržala je većina zemalja u regionu koje su dijelile cilj da se svrgne ekstremistički talibanski režim i ukloni s njim povezana teroristička mreža Al-Kaida, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Vlade u Teheranu, Moskvi i Islamabadu spremno su pomogle borbu Sjedinjenih Američkih Država protiv ekstremističkih grupa.
Iran je pružio ključne obavještajne podatke za podršku američkih specijalnih snaga i timova CIA-e koji su organizovali invaziju.
Rusija je dala mape iz sovjetskog doba i obavještajne podatke, a potom dozvolila američkoj vojsci da preko njene teritorije šalje zalihe u Avganistan.
Čak je Pakistan, glavni pomagač talibana, ponudio pomoć u lovu na ekstremiste Al-Kaide i postao glavna linija snabdijevanja snaga NATO.
Međutim, u posljednjih 19 godina, saradnja iz regiona u korist američkih trupa u Avganistanu je erodirala.
Iako je američka vojska brzo svrgla talibane i eliminisala utočišta Al-Kaide u Avganistanu, mnogi su osjetili da se zaglavila širenjem misije u toj zemlji.
U međuvremenu su veze Vašingtona s mnogim regionalnim igračima – uključujući Pakistan, Iran i Rusiju – postale toksične.
S planom za izlazak snaga SAD iz Avganistana sljedeće godine kao dio okvirnog mirovnog sporazuma s talibanima, rivali Vašingtona vide priliku da uskoče i prošire svoje prisustvo u ratom razorenoj zemlji.
Ti napori su intenzivirani otkako su SAD i talibani u februaru potpisali sporazum s ciljem da se pregovorima okonča rat koji je počeo još 2001. godine.
Prema tom sporazumu, američke snage će se povući iz Avganistana do maja 2021. u zamjenu za protivterorističke garancije talibana koji su se obavezali da će s vladom u Kabulu pregovarati o trajnom prekidu vatre i dogovoru o podjeli vlasti.
Očekuje se da će odloženi međuavganistanski mirovni pregovori biti kompleksni, kao i da će vjerovatno trajati godinama.
Nestrpljiv da okonča skup i nepopularan rat, predsjednik Donald Tramp, prema izvještajima američkih medija, razmatra brz izlazak trupa SAD prije američkih predsjedničkih izbora u novembru.
Stručnjaci kažu da bi bez mirovnog sporazuma, povlačenje američke vojske moglo pokrenuti opšte nadmetanje regionalnih sila koje često imaju suprotstavljene interese u Avganistanu.
„Pozornica je već postavljena, a mnogi ključni akteri – uključujući Rusiju i Iran – povećavaju svoje veze i s avganistanskom državom i s talibanima“, kaže Majkl Kugelman (Michael Kugelman), viši saradnik za Južnu Aziju u Vilson centru (Woodrow Wilson International Center for Scholars) u Vašingtonu.
„Cilj je da se razvije veći uticaj i stvori veća prednost kod ključnih aktera širom spektra, tako da budu u boljoj poziciji da streme ostvarivanju svojih ciljeva u postameričkom Avganistanu – mjestu za koje možemo očekivati da bude sve nestabilnije i kompleksnije“.
Iran, Pakistan i Rusija – zemlje s dugom istorijom miješanja u Avganistan – klade se na više strana. Tri zemlje su pokušale da poboljšaju svoje odnose s vladom u Kabulu koju podržava Zapad, dok su se istovremeno obratile i talibanima u slučaju da oni imaju ulogu u budućoj afganistanskoj vladi.
Islamabad je održao svoje dugotrajne veze s talibanima i skrivao njihove lidere, dok su Teheran i Moskva u tišini radili na osnaživanju veza s ekstremistima, s ciljem da prošire svoje strateške interese u Avganistanu.