Politički analitičar Vladimir Dobrosavljević kazao je da su se obije strane u ovom sukobu za duži vremenski period „ušančile“ i da su zapadni lideri već najavili da imaju potrebu diverzifikacije nabavke energenata i da je to nešto od čega neće odustati, ali i da Ruska federacija, kad je donijela odluku da će ući u ukrajinski sukob, znali su da će morati da razmišljaju o alternativnim pravcima.
„Pričamo o stvarima koje će trajati godinama. Nije lako napraviti gasovod ka Indiji i Kini. Isto tako Zapad ne može tako brzo pokriti potraživanja koje su njima potrebne. To što to ne može ići brzo ne znači da se to neće nastaviti. Većina najavljuje da bi ova godina mogla da bude jedinstvena po tome što bi i Rusija i Evropska unija i SAD završile godinu u recesiji.“, kazao je on.
Dobrosavljević kaže da nas čekaju dramatične godine kada se nešto ovako na ovom nivou dešava, nikad se ne rješava na ekonomskom planu.
„Imamo svijet koji se transformiše pred našim očima. Kada se vrši ovakav redizajn, svi napuštaju stare načine razmišljanja. Iako se moramo držati određenih načela, ako racionalno razmišljamo, moramo biti svjesni – gotovo je sa međunarodnim javnim pravom, gotovo je sa pričama o suverenitetu, demokratiji, slobodnom tržištu, prava privatne svojine… Ovaj sukob je to pokazao. Srbija jeste mala i mora da se poziva na načela po pitanju Kosova. Mi nismo imperija. Niko neće imati samilosti prema nama, što ne znači da mi treba da dignemo ruke“, kazao je on.
Dobrosavljević kaže da Srbija mora da se bori za njene interese, jer neće niko to za nas uraditi.
„Mi smo proteklih godina uspjeli da reafirmišemo naše interese u regionu, a naši interesi su ovdje ne samo zbog naših sunarodnika, već nam je najvažnije da sačuvamo naš uticaj. Ipak, ako želimo da vodimo adekvatnu spoljnu regionalnu politiku moramo pratiti i onu svetsku. Moramo biti svjesni da mi više nismo SFRJ, država koja je bila na granici dodira između nekadašnjih blokova, koja je mogla da bude komunistička a da potpisuje sporazume sa članicama NATO-a, Grčkom i Turskom“, kazao je on.
Dobrosavljević naglašava da je to razgraničenje svjetskih blokova 600 km daleko od Srbije i da SAD, Francuska i Njemačka žele ovdje da imaju svoje interese, što Srbija mora prihvatiti kao realnost i da to iskoristi.
„Naša pozicija nije ni malo jednostavna. Ne trebamo ni zaboraviti da smo mi uz Njemačku zemlja sa najviše susjeda a svi susjedi su u NATO paktu, a oni koji nisu imaju NATO baze. Razlog zašto mi držimo distancu prema NATO paktu je 1999-ta godina. Ipak sve ono što se dešava u poslednjih 30 godina stvara jasnu sliku o našoj poziciji. Mi u ovom trenutku ne možemo biti Kuba 1961. niti Kaljingrad. Moramo funkcionisati na način kako možemo“, kazao je on.
