Nakon što je Skupština usvojila izmjene izbornog zakonodavstva, među kojima je najviše pažnje izazvala odredba o obaveznih 40 odsto žena na izbornim listama, politička analitičarka i profesorica Nikoleta Đukanović postavila je pitanje – šta je to opozicija istrgovala da bi ovakvu reformu slavila kao veliki uspjeh?
U objavi na mreži X, Đukanović je kritikovala ograničen domet izmjena izbornog zakona, ističući da su izostale suštinske promjene koje bi zaista doprinijele fer i demokratskom izbornom procesu.
“Dobili smo velike promjene, ali ništa od: povećanja transparentnosti biračkog spiska; uređivanja i ažuriranja registra prebivališta; uređivanja registra državljana/ki; unapređenja kaznene politike u vezi sa prijavljivanjem i evidentiranjem preminulih lica; uvođenja otvorenih lista i preferencijalnog glasanja; unapređenja sistema potvrđivanja kandidatura; omogućavanja individualnih kandidatura; zaštite biračkog prava; afirmativnih mjera za romsku populaciju, koja je i dalje diskriminisana; kao ni reforme u pogledu osoba s invaliditetom”, navela je Đukanović.
Ona je istakla da nije usvojen nijedan konkretan mehanizam za sprečavanje zloupotrebe državnih resursa u predizborne svrhe — što je, prema mišljenju mnogih stručnjaka, jedan od ključnih problema u izbornim procesima u Crnoj Gori.
„Ovo je veliki korakom ka EU?“ – zapitala se Đukanović.
40 odsto žena na listama nije civilizacijski napredak, već puka forma
Iako političke partije danas slave usvajanje zakona kojim se propisuje obaveznih 40 odsto žena na izbornim listama, Đukanović je ocijenila da je situacija u praksi ostaje daleko od istinske ravnopravnosti. U objavi na društvenim mrežama X, Đukanović je kritikovala slavljenje ove mjere, smatrajući je nedovoljnim korakom i političkom kozmetikom.
“Ne može se smatrati civilizacijskim napretkom to što ženama, koje čine više od 50 odsto biračkog tijela i ukupne populacije, dajete 40 odsto mjesta na izbornim listama”, navela je Đukanović.
Ona je podsjetila da političke partije već godinama minimalno ispunjavaju zakonske uslove za rodnu ravnopravnost, dok se žene rijetko kada nalaze na čelnim pozicijama izbornih lista.
Đukanović je iznijela konkretne podatke iz prethodnih izbornih ciklusa, koji pokazuju stagnaciju u zastupljenosti žena:
Na parlamentarnim izborima 2016. godine, od ukupno 1120 kandidata, žene su činile 32,14 odsto.
Na izborima 2020. godine, od 778 kandidata, žena je bilo 267, što iznosi 34,31 odsto.
Na posljednjim izborima 2023. godine, od ukupno 1113 kandidata na 15 lista, žene su činile svega 35,67 odsto.
“Toliko o njihovoj iskrenoj volji da povećaju zastupljenost žena”, zaključila je Đukanović.
Prema njenim riječima, najnovija zakonska izmjena kojom se propisuje obaveznih 40 odsto žena na izbornim listama predstavlja samo “zadovoljenje forme” u okviru političkih dogovora i trgovine interesa između vlasti i opozicije, pod pokroviteljstvom Evropske unije.
“To nije rezultat suštinske želje za ravnopravnošću, već produkt političkih kalkulacija”, ocijenila je Đukanović.
