Direktor Monstata: Posljednji popis je bio najtransparentniji do sada, razmišljamo da naredni bude organizovan potpuno drugačije

Posljednji popis stanovništva bio je najtransparentniji do sada, u svim fazama – od pripreme i implementacije, do završnih aktivnosti obrade i kontrole podataka – uz primjenu najviših standarda kontrole i bezbjednosti.

To je u intervjuu za “Vijesti” rekao direktor Monstata Miroslav Pejović.

Monstat je uz komplikacije koje su vam priredili političari završio popis stanovništva prije dvije godine. Koliko je bilo izazova zbog zahtjeva političara i kakvih?

Popis stanovništva predstavljao je jedan od najsloženijih statističkih procesa, ne samo zbog metodološke i organizacione zahtjevnosti, već i zbog velikog društvenog i političkog interesovanja koje je pratilo čitav proces. Uprava za statistiku – Monstat našla se u situaciji da, pored profesionalnog dijela posla, odgovori i na brojna očekivanja, zahtjeve i dileme koje su dolazile iz političkog i društvenog ambijenta.

U tom procesu Uprava za statistiku je sve aktivnosti iz svoje nadležnosti realizovala isključivo stručno, profesionalno i transparentno, sa jasnim ciljem da popis bude kvalitetno pripremljen i uspješno sproveden u rokovima definisanim zakonom. Kroz kontinuiran i odgovoran rad dodatno su unaprijeđeni kontrolni mehanizmi procesa.

Dodatno, Upravi za statistiku je po prvi put omogućen pristup administrativnim bazama podataka sa identifikatorima, uključujući registar Ministarstva unutrašnjih poslova, MEIS i evidencije Poreske uprave. Time su značajno ojačani kontrolni mehanizmi i unaprijeđena mogućnost provjere kvaliteta podataka, što nije bio slučaj u prethodnim popisima.

Iako proces nije bio jednostavan, danas možemo biti ponosni na činjenicu da je sproveden uz visok nivo transparentnosti i profesionalnosti. Ovo je bio najtransparentniji popis stanovništva do sada, u svim fazama – od pripreme i implementacije do završnih aktivnosti obrade i kontrole podataka – uz primjenu najviših standarda kontrole i bezbjednosti.

O tome govori i uspješno završena faza provjere podataka putem specijalizovanog softvera, kroz koju je svakom građaninu omogućeno da provjeri tačnost podataka koje je dao popisivaču. Istovremeno, činjenica da je relativno mali broj građana koristio ovaj mehanizam potvrđuje visok nivo povjerenja građana u cjelokupan proces, posebno imajući u vidu da je Uprava za statistiku obezbijedila maksimalnu logističku i tehničku podršku svim zainteresovanim korisnicima.

Istovremeno, nesporno je da je čitav proces bio pod snažnim fokusom javnosti i pod uticajem političkog konteksta. Upravo zbog toga formiran je poseban Odbor za praćenje sprovođenja popisa, kroz koji su vođeni brojni politički i društveni dijalozi.

Izazovi sa kojima se institucija suočavala bili su brojni i kompleksni. Jedan od njih odnosio se na uvođenje duplih popisnica, što je zahtijevalo dodatne organizacione i tehničke procedure. Poseban segment činile su kontrole i mjere definisane od strane Agencije za zaštitu ličnih podataka, koje su morale biti implementirane u veoma kratkim rokovima uz visok nivo bezbjednosti i zaštite podataka. Dodatni izazov predstavljalo je i elektronsko provjeravanje popisnica od strane građana – potpuno novi mehanizam u crnogorskoj statističkoj praksi i jedinstven primjer u međunarodnoj, koji je zahtijevao ozbiljnu tehničku, organizacionu i logističku pripremu.

Uprkos svim izazovima, Monstat je pokazao institucionalnu zrelost, profesionalnost i sposobnost da vodi jedan od najvažnijih državnih procesa na odgovoran, kredibilan i transparentan način.

Da li su već počele pripreme za sljedeći popis koji bi trebalo da bude za osam godina, i da li će biti drugačiji nego prethodni? Da li će i dalje biti pitanja koja se odnose na naciju, vjeru i jezik?

Pripreme za naredni popis stanovništva praktično počinju onog trenutka kada se prethodni završi. To je standardna praksa svih statističkih institucija, jer popis nije samo jednokratna akcija, već dugoročan i kontinuiran proces planiranja, unapređenja metodologije i razvoja statističkog sistema.

Upravo zbog iskustva koje je Crna Gora imala tokom posljednjeg popisa, već sada se ozbiljno razmišlja o tome da naredni popis bude organizovan na potpuno drugačiji način. Težnja, ne samo Crne Gore već i svih zemalja Evropske unije, jeste prelazak sa tradicionalnog popisa na takozvani registarski popis stanovništva.

To znači da bi se najveći dio podataka u budućnosti prikupljao iz administrativnih registara i baza podataka koje već postoje u institucijama sistema, a ne isključivo kroz klasičan terenski rad popisivača od vrata do vrata. Takav model donosi brojne prednosti – značajno smanjuje troškove sprovođenja popisa, skraćuje vrijeme potrebno za prikupljanje i obradu podataka, a samim tim omogućava i mnogo bržu objavu konačnih rezultata.

Međutim, prelazak na registarski popis podrazumijeva ispunjavanje velikog broja preduslova. Potrebno je dalje unapređenje administrativnih registara, njihovo međusobno povezivanje, usklađivanje kvaliteta podataka i jačanje saradnje između institucija koje raspolažu relevantnim evidencijama. Upravo zato je ovo proces koji zahtijeva vrijeme, tehničku pripremu i visok nivo institucionalne koordinacije.

Kada je riječ o pitanjima koja se odnose na naciju, vjeru i jezik, važno je naglasiti da se sadržaj popisa definiše u skladu sa međunarodnim preporukama, potrebama države i zakonodavnim okvirom koji bude važio u trenutku sprovođenja narednog popisa. U ovom trenutku još je rano govoriti o konačnoj metodologiji i sadržaju upitnika, ali ono što je sigurno jeste da će Monstat, kao i do sada, sva metodološka rješenja donositi profesionalno, u skladu sa međunarodnim standardima i isključivo u okviru svoje stručne nadležnosti.

Da li Monstat ima dovoljno zaposlenih i sa odgovarajućom stručnom spremom?

U decembru 2025. godine usvojen je novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta, kojim je sistematizovano ukupno 169 radnih mjesta. Trenutno su popunjena 94 radna mjesta, što jasno pokazuje da Monstat već duži period funkcioniše sa značajno manjim brojem zaposlenih od onoga što je sistematizacijom predviđeno kao potrebno za nesmetano obavljanje svih poslova i evropskih obaveza.

Ipak, ono što posebno karakteriše Monstat jeste visok nivo stručnosti zaposlenih. Veliki procenat zaposlenih ima visoku stručnu spremu, dok značajan broj zaposlenih posjeduje i akademsko zvanje magistra ekonomskih nauka, posebno u oblastima makroekonomskih statistika, nacionalnih računa, i drugih složenih statističkih domena. Upravo taj nivo znanja i profesionalnog iskustva omogućava da institucija, uprkos ograničenim kadrovskim kapacitetima, uspješno odgovara veoma zahtjevnim domaćim i međunarodnim obavezama.

Nedostatak kadra Monstat kontinuirano nadomješta stalnim ulaganjem u stručno usavršavanje zaposlenih na nacionalnom, tako i na međunarodnom nivou.

U cilju daljeg jačanja institucionalnih kapaciteta, Monstat planira dodatno kadrovsko osnaživanje tokom narednog perioda, kroz zapošljavanje stručnog i izvršnog kadra u oblastima od značaja za razvoj zvanične statistike i ispunjavanje evropskih obaveza. Planirana nova zapošljavanja treba da doprinesu jačanju stručnih kapaciteta institucije, unapređenju kvaliteta statističkih podataka i efikasnijem sprovođenju sve kompleksnijih statističkih i metodoloških aktivnosti.

Kakva je saradnja Monstata i Eurostata? Da li su metodologije sada u potpunosti usklađene i koliko su česte njihove kontrole?

Monstat danas funkcioniše kao dio evropske statističke zajednice. Naše kolege redovno učestvuju na sastancima, radionicama i ekspertskim grupama koje organizuje Eurostat po svim oblastima statistike – od ekonomskih i socijalnih statistika do poljoprivrede, životne sredine, tržišta rada i statistike javnih finansija. Pored toga, Monstat je član brojnih evropskih radnih grupa i odbora u kojima ima aktivno učešće i doprinos u kreiranju metodologija i statističkih praksi koje se primjenjuju na nivou EU.

Koliko je ta saradnja razvijena najbolje govori činjenica da je direktorica Eurostata prije dvije godine prvi put boravila u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori i Monstatu. Ta posjeta imala je veliki značaj, ne samo za našu instituciju već i za ukupni evropski put Crne Gore.

Kada je riječ o metodologijama, Crna Gora je u ogromnoj mjeri uskladila svoj statistički sistem sa evropskim standardima i praksama. Upravo zatvaranje pregovaračkog poglavlja 18 biće potvrda da Monstat proizvodi podatke u skladu sa pravilima i principima Evropskog statističkog sistema. Naravno, statistika je oblast koja se kontinuirano razvija i unapređuje, pa se i metodologije redovno mijenjaju i prilagođavaju novim potrebama društva i ekonomije.

Kontrole i evaluacije rada statističkih instituta takođe su sastavni dio evropskog statističkog sistema i one se sprovode redovno kroz različite mehanizme – ekspertske misije, metodološke provjere, ‘peer review’ procese i ocjene kvaliteta podataka koje dostavljamo Eurostatu. Monstat te procese doživljava ne kao pritisak, već kao priliku za dodatno unapređenje kvaliteta rada i jačanje povjerenja u zvaničnu statistiku.

Upravo zahvaljujući takvom odnosu i kontinuiranom radu, Monstat je danas prepoznat kao pouzdan partner Eurostata i institucija koja je pokazala da može da odgovori veoma zahtjevnim evropskim standardima, prenose „Vijesti“.