Mnogi se brinu o gubitku mentalne oštrine kako prolaze godine – to nije iznenađujuće, s obzirom na to da često čujemo o porastu stope demencije. Jasno je da tom klubu niko ne želi da pripada, ali srećom, nauka pokazuje da zdrave navike u ishrani mogu imati snažan uticaj na očuvanje kognitivnih funkcija i pamćenja kako starimo. Posebno se ističe jedna dijeta, tačnije način života, koja nije tako zahtjevan i komplikovan da se primijeni.
Dijeta MIND je razvijena prije par godina zahvaljujući istraživačima koji su proučavali efekte ishrane na funkciju mozga i kognitivni pad. Kombinuje mediteransku, koja se fokusira na integralne žitarice, voće, povrće, mahunarke i maslinovo ulje, i DASH dijetu bogatu voćem i povrćem (prvobitno osmišljenu za prevenciju i liječenje hipertenzije). U suštini, MIND dijeta se svodi na unos hrane bogate hranljivim materijama poput tamnozelenog lisnatog povrća i bobica, i izbjegavanje visoko prerađene hrane i namirnica punih zasićenih masti.
Povezana je s boljom funkcijom mozga i čak može pomoći u usporavanju starosnog kognitivnog opadanja, govore istraživanja.
Osobe koje su se najdosljednije pridržavale ove dijete imale su sporije starenje mozga – ekvivalentno tome da su imale mozak „mlađi“ za 7,5 godina u odnosu na one koje su se najmanje pridržavale.
Može igrati ulogu u zaštiti od Alchajmerove bolesti i demencije. U jednoj studiji koja je pratila sredovječne i starije odrasle osobe u prosjeku četiri i po godine, oni koji su najdosljednije pratili MIND dijetu imali su niže stope Alchajmerove bolesti. Čak i oni koji su se umjereno pridržavali ove dijete imali su manji rizik od Alchajmera, više nego oni koji su umjereno pratili samo mediteransku ili DASH dijetu. Iznova i iznova, u studijama se pokazuje da dosljedno pridržavanje MIND stila ishrane vodi boljoj opštoj kognitivnoj funkciji, piše Nešnal džiografik.
Čak i kada se započne kasnije u životu, povezana je s dosljednim smanjenjem rizika od demencije, prema novim istraživanjima predstavljenim na godišnjem sastanku Američkog društva za ishranu. Osobe koje su poboljšale svoje pridržavanje dijeti tokom deset godina imale su 25 odsto manji rizik od pojave demencije.
Nalazi su obećavajući ne samo za starije odrasle osobe, već i za mlađe. Sredovječne žene s gojaznošću koje su se strogo pridržavale ove dijete tokom tri mjeseca pokazale su veća poboljšanja u pamćenju i pažnji u poređenju sa ženama koje su pratile dijetu sa smanjenim unosom kalorija.
Gdje leži tajna ovakvog režima? Ono što je čini specifičnom jesu namirnice koje smanjuju upale i oksidativni stres – oba faktora štetna po mozak.
Ishrana koja prija mozgu
MIND dijeta je više način života i okvir za razmišljanje o tome koja hrana najviše koristi mozgu i tijelu. Zasniva se na sistemu bodovanja koji ocjenjuje koliko dobro se neko pridržava dijete: što se više pridržavate načela ovog pristupa – konzumiranjem pretežno hrane biljnog porijekla, zdravih masti i nemasnih proteina, i izbjegavanjem visoko prerađene hrane, zasićenih masti i sličnog – to je rezultat veći. Ključne namirnice su: tamnozeleno lisnato povrće (spanać, kelj, blitva, zelje, rukola), drugo raznobojno povrće (brokoli, prokelj, šargarepa, paprike), bobičasto voće, ekstra devičansko maslinovo ulje, orašasti plodovi, integralne žitarice, mahunarke, riba i meso od živine, crno vino u umjerenim količinama.
Dijeta podstiče ljude da izbjegavaju ili bar ograniče: crveno i prerađeno meso, puter i margarin, punomasne sireve, kolače, peciva i druge slatkiše, brzu i prženu hranu.
(RT Balkan)
