List „Tajms ov Izrael“ objavio je detalje mirovnog plana za Pojas Gaze koji je sastavio bivši britanski premijer Toni Bler, koji predviđa međunarodnu vojnu misiju i strano namesništvo u palestinskoj enklavi, bez protjerivanja tamošnjeg stanovništva.
O postojanju Blerovog plana šuška se već od kraja avgusta, ali je ovo prvi put da se u medijima pojavio njegov sadržaj. Jerusalimski list kaže da je došao u posjed jednog od nacrta plana, koji su potvrdila četiri dobro obaviještena (i anonimna) izvora.
Plan koji je objavio „Tajms ov Izrael“ umnogome podsjeća na Dejtonski poredak uspostavljen u Bosni i Hercegovini prije 30 godina. Pojasom Gaze bi trebalo da rukovodi „Međunarodna tranziciona uprava Gaze“ (GITA), uspostavljena rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.
GITA bi trebalo da ima odbor od 7–10 članova, od kojih bi bio „najmanje jedan kvalifikovani Palestinac“, kao i visokorangirani činovnik UN, međunarodni članovi sa iskustvom u vlasti i finansijama, kao i „jako prisustvo muslimana“ radi regionalnog i kulturnog legitimiteta.
Na čelu odbora bi bio predsjedavajući „imenovan međunarodnim konsenzusom“ i sa odobrenjem SB UN. Ta osoba bi trebalo da odlučuje o političkom kursu GITA-e i bude spona sa spoljnim svijetom, kao i „u bliskoj koordinaciji“ sa Palestinskom upravom (PU) u Ramali.
Međutim, plan takođe predviđa da će uticaj PU na GITA-u biti minimalan i da će prije ujedinjenja svih palestinskih teritorija morati da dođe do „značajnih reformi“.
GITA bi imala pravo da donosi „pravosnažne odluke, odobrava zakone i imenovanja, i diktira strateške smjernice“, a da pritom podnosi izvještaje SBUN, navodi izraelski list.
Prijedlog podrazumijeva i „strateški sekretarijat“ GITA-e od nekih 25 osoba, koji bi bio nadređen Palestinskoj izvršnoj vlasti (PEA). Ta komisija sastavljena od „nezavisnih palestinskih tehnokrata“ bi rukovodila dnevnim životom Gaze poslije sukoba.
Za odbranu članova GITA-e i sekretarijata, predviđena je jedinica obezbjeđenja sastavljena od „elitnog kadra“ iz arapskih i drugih zemalja.
PEA bi onda bila nadležna za resore poput zdravstva i humanitarnih pitanja, obrazovanja, finansija, infrastrukture, pravosuđa i socijalnog rada. Jedan od komesara bio bi zadužen za koordinaciju sa PU i nadzor „reformi“ koje se od Ramale zahtijevaju.
Pored ovih tijela, predviđa se i osnivanje Uprave za promociju investicija i ekonomskog razvoja (GIPEDA), koju bi predvodili „poslovni profesionalci“ a čiji zadatak bi bio „stvaranje projekata pogodnih za investiranje sa stvarnim finansijskim povratom“. Posebno tijelo bi trebalo da obezbijedi i raspodijeli grantove iz inostranstva.
Pod nadležnost PEA bi ulazile opštinske civilne vlasti, policija sastavljena od „nepristrasnih i profesionalno provjerenih“ pripadnika, sudsko vijeće kojim bi predsjedavao Arapin, kao i „Odjeljenje za zaštitu imovinskih prava“ (PRPU).
PRPU bi trebalo da obezbijedi da bilo ko od stanovnika Gaze koji „dobrovoljno napusti“ enklavu može da se vrati i ostvari povrat imovine.
„Nemamo plan da iselimo stanovništvo Gaze iz Pojasa Gaze“, rekao je jedan od izvora upućenih u diskusije oko Blerovog plana, navodi „Tajms ov Izrael“.
Blerov plan takođe predviđa „razoružanje, demobilizaciju i reintegraciju“ pripadnika Hamasa, kojim bi ovaj pokret bio ukinut, što Izrael zahtijeva kao preduslov za bilo kakav mirovni plan.
To bi trebalo da sprovedu „Međunarodne snage za stabilizaciju“ (ISF), vojni kontingent sa „međunarodnim mandatom“, mada nije rečeno da li bi se radilo o UN ili nekoj drugoj strukturi.
ISF bi onda trebalo da „sprovodi ciljane operacije radi sprečavanja povratka oružanih grupa i krijumčarenja oružja“, kao i „neutralizuje asimetrične prijetnje javnom poretku i funkcionisanju institucija“, djelujući kao podrška a ne zamjena civilnoj policiji.
U nacrt plana takođe ulaze i procjene budžeta, koji bi prve godine iznosio 90 miliona dolara, 135 miliona za drugu godinu i 164 miliona za treću, uz pretpostavku da će misija da se nastavi i poslije toga. U ove brojke ne ulaze troškovi humanitarne pomoći i ISF, niti se precizira odakle bi ove pare došle.
Plan je navodno još na početku sukoba od „Toni Bler instituta za globalne promjene“ (TBI) zatražio Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa.
Velika Britanija je od 1918. do 1948. upravljala „Palestinskim mandatom“ na teritoriji nekadašnjeg Osmanskog carstva. Proglašenjem države Izrael izbio je regionalni rat, poslije kojeg je kontrolu nad Pojasom Gaze preuzeo Egipat, dok je Jordan anektirao Zapadnu obalu. Obe teritorije je 1967. godine okupirao Izrael.
