Evropa polako, ali sigurno okreće leđa tehnološkim gigantima iz Silikonske doline. Najnoviji primjer dolazi iz Danske i Njemačke, gdje su vlasti odlučile da prekinu oslanjanje na Microsoft i njegove proizvode – i to ne iz hira, već iz strateške potrebe za suverenitetom.
Ovaj potez nije samo promjena softverske platforme – u pitanju je redefinisanje odnosa prema digitalnoj infrastrukturi. Prelazak na Linux i druge alate otvorenog koda predstavlja simbol nove ere: transparentne, otvorene i decentralizovane tehnologije u službi države i građana.
Danska otpisuje Microsoft
Danska ministarka za digitalizaciju, Karolina Stejdž Olsen, najavila je da će od jula njeno ministarstvo započeti postepeno izbacivanje Microsoftovih servisa iz javne administracije. Prvi korak: zamjena Office 365 paketa sa LibreOffice-om, rješenjem koje je potpuno besplatno i otvoreno za prilagođavanje.
U razgovoru za danski list Politiken, ministarka je istakla da je tim već testirao alternativu i da su rezultati ohrabrujući. Iako postoji rezervna opcija povratka u slučaju tehničkih problema, Olsen vjeruje da je ovo neophodan i izvodljiv korak ka većoj digitalnoj samostalnosti.
Njemačka kao pionir
Njemačka savezna pokrajina Šlezvig-Holštajn započela je ovaj proces još 2021. godine, a sada je potvrđeno da prelazak na Linux ide punom parom. Do 2027. planira se migracija čak 30.000 računara u javnom sektoru – čime se Šlezvig-Holštajn pozicionira kao jedan od digitalnih lidera Evrope.
Prelazak se odvija u fazama, uz pažljivo planiranje i obuku zaposlenih. U fokusu nije samo softver, već i promjena kulture rada – usvajanje vrijednosti otvorenog koda, fleksibilnosti i transparentnosti u državnoj službi.
Slobodan softver u usponu
Odluke Danske i Njemačke dodatno su ojačale globalni pokret otvorenog koda. Organizacije poput The Document Foundation sada otvoreno pozivaju korisnike da se ne odlučuju za Windows 11, već da razmotre GNU/Linux kao ozbiljnu alternativu – posebno u javnim institucijama.
Zagovornici slobodnog softvera ističu da ovakav pristup ne samo da štedi novac, već pruža i veću kontrolu nad podacima i bezbjednošću. U svijetu sve većih sajber prijetnji, to više nije luksuz – to je neophodnost.
Microsoft gubi povjerenje
Iako zvaničnici tvrde da inicijativa nije usmjerena „protiv“ Microsofta, kontekst priče otkriva i dublje slojeve. Nakon što je glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda izgubio pristup Microsoft nalogu zbog američkih sankcija, pitanje digitalne suverenosti postalo je političko pitanje par excellence.
Ovakvi incidenti bacaju svjetlo na činjenicu koliko su javne institucije ranjive kada zavise od jedne privatne kompanije sa sjedištem u stranoj državi. Danska i Njemačka poručuju: vrijeme je da se to promijeni – i to iz korijena.
(Kurir)
