„DAN POSLE“ U TEHERANU: Ubistvo Hamneija otvorilo vrata pakla – svijet strahuje od totalnog rata na Istoku

NAKON potvrde da je iranski vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamnei, ubijen u združenim američko-izraelskim vazdušnim udarima, Bliski istok se našao na ivici općeg ratnog požara kakav nije viđen desetljećima.

U Teheranu je proglašeno 40 dana žalosti, dok izraelski i američki dužnosnici slave ono što nazivaju „povijesnom prekretnicom”. Analitičari upozoravaju da bi likvidacija 86-godišnjeg iranskog lidera mogla biti tek početak krvavog haosa kakav svijet ne pamti.

Udar u srce teokratije

Zračni napadi, izvedeni hirurškom preciznošću, pogodili su Hamneijev kompleks u Teheranu u subotu. Iranski državni mediji potvrdili su „mučeničku smrt” svog vođe u nedjelju ujutro, što je izazvalo val bijesa među pristalicama režima, ali i otvoreno slavlje u dijelovima iranske dijaspore i opozicije.

Trenutno zemljom upravlja privremeno vijeće koje čine predsjednik Masud Pezeškijan, šef pravosuđa i predstavnik pravnika Vijeća čuvara. Ipak, prava borba za vlast tek predstoji. Kao potencijalni nasljednici već se spominju Ali Laridžani i ajatolah Alireza Arafi. Ključno pitanje jeste hoće li Skupština eksperata uspjeti imenovati nasljednika prije nego što unutarnje tenzije i vanjski pritisci dovedu do potpunog kolapsa sistema.

Region na „okidaču”

Iran je službeno obećao „strašnu osvetu”. Hezbolah je ispalio rakete na sjever Izraela, tvrdeći da je riječ o odmazdi za „čistu krv vrhovnog vođe”, što je izazvalo novi val izraelskih udara po Libanonu, prenosi NBC News. Također, izvještaji ukazuju na iranske napade na američke baze u regiji – u Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu, Kataru, Iraku, Saudijskoj Arabiji, Jordanu i Omanu, uključujući i britansku bazu na Cipru.

Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je ovo „najveća šansa za Irance da povrate svoju zemlju”, naglašavajući da operacija može potrajati do četiri tjedna. S druge strane, Rusija i Kina oštro su osudile ubistvo Hamneija, nazivajući ga „ciničnim kršenjem svih moralnih normi”, navodi The Guardian.

Globalna polarizacija

Dok regionalni akteri posežu za oružjem, svjetske prijestolnice reagiraju duboko podijeljene. Washington i Tel Aviv operaciju karakteriziraju kao „trijumf pravde”, dok Moskva i Peking atentat nazivaju „političkim ubistvom koje direktno podriva međunarodno pravo”.

Rusko Ministarstvo vanjskih poslova upozorilo je na „nesagledive posljedice po globalnu stabilnost”, dok Europska unija apelira na maksimalnu suzdržanost, strahujući od potpunog energetskog kolapsa i novog izbjegličkog vala. Iz Washingtona je istodobno stigla nedvosmislena poruka: svaki pokušaj iranske odmazde bit će dočekan još razornijim odgovorom. U međuvremenu, Turska je zatvorila svoju granicu s Iranom za civilne prijelaze.

Haos na ulicama – između suza i vatrometa

Atmosfera u Teheranu je podijeljena. Dok skupine žena u crnim čadorima plaču na trgovima i zaklinju se na vjernost režimu, na društvenim mrežama pojavljuju se snimci slavlja i vatrometa u pojedinim dijelovima grada.

Kako prenosi The New York Times, građani su razapeti između straha od totalnog rata i nade da će kraj Hamneijeve ere donijeti političke promjene.

Ekonomski potres

Svjetska tržišta momentalno su reagirala na vijest o likvidaciji ajatolaha Hamneija. Cijena sirove nafte tipa „brent” višestruko je porasla, dok je vrijednost zlata dostigla povijesni maksimum, jer investitori u panici traže sigurna utočišta.

Poseban problem predstavlja Ormuski moreuz – ključna tačka kroz koju prolazi petina svjetske nafte, čija bi trajna blokada izazvala potpunu globalnu energetsku paralizu. Većina vodećih svjetskih aviokompanija, uključujući Emirates i Lufthansu, već je suspendirala sve letove ka ovom regionu zbog „krajnje nesigurnog zračnog prostora”, koji je u međuvremenu službeno zatvoren za civilni promet, prenosi The Guardian.

Analiza pokazuje da je bez Hamneija, koji je čvrstom rukom vladao od 1989. godine, otvorena golema praznina. Pitanje nije samo tko će ga naslijediti, već i hoće li sistem koji je gradio desetljećima uspjeti preživjeti najteži ispit do sada – izravan sukob s najvećim vojnim silama svijeta.

(Novosti)