Da li je Crna Gora spremna za nadolazeću krizu koja će nastupiti na jesen?

Gotovo sve javne ličnosti, kako funkcioneri tako i političari, najavljuju tešku jesen za Evropu, ali i za Crnu Goru. Od početka ratnog sukoba u Ukrajini sve je izvjesnije da će svijet biti pogođen najvećom ekonomskom krizom od Drugog svjetskog rata. Kriza će se, po najavama, primarno ticati nestašica hrane i energenata, a građani Crne Gore se sa pravom pitaju – je li naša država spremna za to?

Robne rezerve ne postoje, iako postoje najave da će biti sprovedena politika štednje

Globalnu krizu snabdijevanja energentima i osnovnim životnim namirnicama, izazvanom ratom u Ukrajini, Crna Gora je dočekala bez postojanja robnih ali i rezervi nafte i njenih derivata. Vlada nije pokušala ni interventnim uvozom da riješi problem roba kojih je na tržištu sve manje i kojima na dnevnom nivou skaču cijene. Posljedica toga je da su sve vrste goriva u Crnoj Gori dostigle istorijski cjenovni maksimum, a cijene osnovnih životnih namirnica kao što su žitarice, ulje i šećer takođe na najvišem nivou sa tendencijom povećanja.

Državne robne rezerve Crna Gora je ukinula 2003. godine pod obrazloženjem da su neisplative. Kao supstitut je usvojen Zakon o interventnim nabavkama koji je trebalo da omogući hitnu intervenciju države u slučaju globalnih poremećaja na tržištu goriva i osnovnih namirnica. Za razliku od većine evropskih i država regiona, Crna Gora nije u stanju da interveniše na spoljne šokove kao što su dramatični skok cijena nafte i njenih derivata, hrane, roba i usluga, koje su prvobitno rasle zbog pandemije korona virusa a onda i zbog rata u Ukrajini.

S tim u vezi, svjedoci smo da Crna Gora ulazi potpuno nespremna u nadolazeću ekonomsku krizu. Iako će Evropa biti ta koja će biti „prva na udaru“, uvijek će male zemlje biti te koje će nastradati i koje neće dobiti svoj dio kolača u ekonomskoj raspodjeli.

Spas možemo pronaći u saradnji u okviru Otvorenog Balkana

Otvoreni Balkan kao ekonomska i regionalna incijativa nije projekat koji je kreiran u doba rata u Ukrajini ali je gotovo sigurno pospješio integracije, a moguće da je i to jedan od razloga koji je zainteresovao premijera Crne Gore Dritana Abazovića da posjeti Samit u Ohridu. Kako je poručeno sa Samita, već je organizovana krizna grupa država koja čini jednu kontakt osobu, a koja će biti zadužena za amortizaciju krize. Ovim putem se čak išlo i van koncepta Otvorenog Balkana jer je i Crna Gora učesnica u kriznoj grupi, konkretnije, regionalne saradnje zemalja na Zapadnom Balkanu, a kako bi se lakše mogla prevazići kriza.

„Mi smo dogovorili i da napravimo kriznu grupu koja će na jesen amortizovati krizu. Ako dođe do krize importa exporta hrane, sezone požara… Mi razmišljamo o požarima a imamo teorije zavjere. Zašto da nemamo komunikaciju sa našim komšijama? Zar nije ljepše reći komšiji dobar dan nego se tući sa njim?“, upitao se Abazović gostujući u emisiji Slobodna zona.

Ovim se jasno navodi da je to jedini način i jedini model kako bi nadolazeću krizu mogli sami sebi da olakšamo. To naravno ne podrazumijeva apsolutnu izolaciju od Evropske unije, već vrlo jasno i precizno definiše regionalnu saradnju, na koju smo faktički natjerani. Evropska unija, ako je toliko dobra organizacija, može da se pobrine za svoje građane. Crnoj Gori je svakako spas u regionu, i regionalnoj saradnji.