Dan nakon što je FIFA zaključila da na Svjetskom prvenstvu nije bilo sumnjivih aktivnosti u klađenju niti pokazatelja namještanja utakmica, iz Kopenhaške grupe stigao je oprezniji ton – tokom Mundijala označeno je sedam događaja koji zahtijevaju dodatnu pažnju.
Nezavisna međunarodna mreža, čiji je zadatak otkrivanje, sprečavanje i sankcionisanje manipulacija u sportskim takmičenjima, izdala je sedam takozvanih žutih upozorenja nakon praćenja svih 104 utakmice Svjetskog prvenstva.
Takva oznaka nije dokaz da je bilo koja utakmica namještena. Ona znači da je primijećeno više pokazatelja mogućih nepravilnosti, poput neuobičajenog kretanja kvota, velikih uplata, informacija iz izvora ili glasina koje su se širile društvenim mrežama.
Kompletan izvještaj još nije objavljen, ali su predstavljeni njegovi najvažniji zaključci, kao i nekoliko situacija koje su privukle posebnu pažnju stručnjaka za integritet takmičenja.
Među njima je crveni karton koji je reprezentativac Južne Afrike Temba Zvane dobio u 84. minutu prve utakmice svoje selekcije na turniru protiv Meksika.
Izdvojena je i velika aktivnost na američkom tržištu predviđanja Polimarket uoči utakmice Španije i Zelenortskih Ostrva u grupnoj fazi. Na opciju da Španija neće pobijediti uplaćeno je oko 4,2 miliona eura, a meč je završen bez golova.
Pažnju je privukla i VAR intervencija tokom pobjede Španije nad Saudijskom Arabijom od 4:0. Sudijama u VAR sobi bile su potrebne tri i po minute da ponište pogodak Ferana Toresa, što je takođe evidentirano kao jedna od potencijalnih nepravilnosti koje treba analizirati.
Poseban dio izvještaja odnosi se na slučaj američkog napadača Folarina Baloguna.
Polimarket je 2. jula otvorio tržište sa pitanjem: „Hoće li Folarin Balogun igrati protiv Belgije?”
To se dogodilo istog dana kada je Balogun dobio crveni karton protiv Bosne i Hercegovine u šesnaestini finala. Disciplinska komisija FIFA tek je 5. jula saopštila da će američkom reprezentativcu suspenzija biti odložena i da će moći da nastupi protiv Belgije.
Sumnju je dodatno podstakla činjenica da nijedno slično tržište nije otvoreno za preostalih 14 fudbalera koji su tokom Svjetskog prvenstva dobili crveni karton. Nijednom od njih suspenzija nije bila odložena.
Kopenhaška grupa zbog toga je FIFA uputila zvaničan zahtjev za pisano objašnjenje odluke u slučaju Balogun.
Grupa djeluje u okviru Makolinske konvencije Savjeta Evrope, međunarodnog sporazuma usmjerenog na borbu protiv namještanja sportskih takmičenja i unapređenje saradnje između država, sportskih organizacija, priređivača klađenja i istražnih organa.
Njena operacija tokom Mundijala sprovedena je u koordinaciji sa Radnom grupom FIFA za integritet, čiji su članovi i Kopenhaška grupa i Savjet Evrope, ali su te organizacije u radu nezavisne.
Uprkos sedam upozorenja, FIFA ostaje pri zaključku da na turniru nije otkrivena sumnjiva aktivnost koja bi ukazivala na namještanje neke utakmice.
Iz svjetske kuće fudbala naveli su da su izvještaji o klađenju, podaci koje su prikupile nezavisne stručne grupe i informacije dobijene putem dostupnih sistema za prijavljivanje analizirani i razmijenjeni u skladu sa utvrđenim procedurama.
„Kao rezultat tog procesa, nijesu utvrđene sumnjive aktivnosti u klađenju niti pokazatelji manipulacije u vezi sa bilo kojom utakmicom”, saopštila je FIFA.
Razlika između dva zaključka, međutim, nije nužno tako velika kao što djeluje na prvi pogled.
Kopenhaška grupa događaje razvrstava u četiri kategorije. Zelena označava uobičajeno stanje, žuta blago povećan nivo upozorenja, narandžasta povećan, a crvena najviši nivo opasnosti.
Sedam slučajeva sa Mundijala dobilo je žutu oznaku, što znači da su evidentirane neuobičajene okolnosti, ali ne i da je utvrđena manipulacija.
Stručnjak za industriju klađenja Kristijan Kalb, koji je ranije sarađivao sa Kopenhaškom grupom, ali nije učestvovao u izradi ovog izvještaja, upozorio je da nagle promjene kvota i velike uplate mogu imati više objašnjenja.
„Upozorenja mogu da budu posljedica neuobičajenog ponašanja, poput promjena kvota ili likvidnosti povezane sa zaštitom od rizika. Postoje brojna objašnjenja koja nemaju nikakve veze sa manipulacijom”, kazao je Kalb.
Najveći problem, prema njegovim riječima, nastaje ukoliko postoji sukob interesa ili mogućnost da je neko raspolagao povjerljivim informacijama prije nego što su one postale dostupne javnosti.
To je posebno osjetljivo kod tržišta predviđanja, na kojima korisnici mogu da ulažu novac na mnogo širi spektar događaja nego u tradicionalnim kladionicama.
Neuobičajene uplate na tim platformama ne moraju, ipak, automatski da znače da je neko unaprijed znao ishod.
Kalb je kao primjer naveo situaciju u kojoj veliki broj kladilaca uplaćuje novac na pobjedu izrazitog favorita. Manja kladionica tada može da se nađe u velikom finansijskom riziku ukoliko očekivani ishod bude ostvaren.
Kako bi smanjila mogući gubitak, kladionica može na tržištu predviđanja uložiti novac na suprotan ishod – da favorit neće pobijediti.
Takva uplata može izgledati neuobičajeno, posebno ukoliko je riječ o velikom iznosu, ali u praksi služi kao vrsta osiguranja.
„Na taj način ishod prema kojem izraziti favorit neće pobijediti može da se koristi kao polisa osiguranja. Njime se smanjuje mogućnost velikog gubitka ukoliko favorit ipak ostvari očekivanu pobjedu”, objasnio je Kalb.
Razmjere klađenja na Svjetskom prvenstvu dodatno otežavaju razlikovanje zaštite od finansijskog rizika od potencijalnog korišćenja povjerljivih informacija.
Prema procjeni Kopenhaške grupe, tokom Mundijala uloženo je približno 211 milijardi eura, gotovo dvostruko više nego na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. godine.
Pod pojačanim nadzorom bilo je 15 utakmica, naročito tokom posljednjeg kola grupne faze, kada su pojedinim reprezentacijama odgovarali različiti rezultati sa više terena. Analizirano je i 12 velikih kontroverzi koje su mogle da predstavljaju rizik po integritet takmičenja.
„Obim klađenja na Svjetskom prvenstvu toliko je veliki da je veoma teško iz njega izvoditi zaključke. Na pojedinačne utakmice ulažu se milijarde eura”, kazao je Kalb.
Ovo je ujedno bio prvi veliki međunarodni turnir tokom kojeg je Kopenhaška grupa neprekidno nadgledala tržišta predviđanja poput Polimarketa i Kalšija, zvaničnog partnera FIFA.
Te platforme djeluju u rascjepkanom regulatornom sistemu koji se brzo mijenja, dok se pravila razlikuju od države do države. Korisnicima omogućavaju klađenje na veliki broj sportskih i nesportskih događaja, često anonimno i uz metode plaćanja kojima je teško ući u trag.
Interesovanje za tržišta predviđanja tokom Mundijala premašilo je sva ranija očekivanja, što je istražiteljima donijelo potpuno novi prostor za nadzor, ali i problem koji tradicionalni sistemi praćenja klađenja još nijesu u potpunosti prilagođeni da rješavaju.
„Ova tržišta otvaraju pitanja bez presedana. Omogućavaju klađenje na veoma širok spektar događaja, često anonimno i uz načine plaćanja koje je teško pratiti. Njihovo nadgledanje prvi put je sprovedeno tokom jednog međunarodnog takmičenja”, zaključila je Kopenhaška grupa.
Za sada, dakle, nema dokaza da je bilo koja utakmica na Svjetskom prvenstvu namještena. Sedam žutih upozorenja, međutim, pokazuje da će crveni karton Zvanea, velika uplata na kiks Španije, duga VAR intervencija i neobično tržište otvoreno za Balogunov nastup morati da dobiju dodatna objašnjenja.
(RTCG)
