U prisustvu ministara unutrašnjih poslova Repubike Srpske i Srbije, Dragana Lukača i Aleksandra Vulina, u srebreničkim selima Sase i Zalazje i bratunačkim Biljača i Zagoni, obilježena je danas 29. godišnjica od stradanja 69 srpskih civila i vojnika.
Njih su na Petrovdan 1992. godine ubili pripadnici tzv. Armije BiH.
Položeno je cvijeće kod spomen-obilježja na groblju u Bratuncu i stratištima u Biljači i Sasama, a kod spomenika i kosturnice na Zalazju služen je parastos za ubijene Srbe i kao i za sve ostale srpske vojnike i civile iz ove opštine poginule u odbrambeno-otadžbinskom ratu, ali i žrtve ovog sela koje su ubile ustaše drugi dan Trojičindana 1943., prenela je RTRS.
Na obilježavanju ovog zločina, baš kao i na centralnoj komemoraciji posvećenoj stradalim Srbima u Bratuncu prije dva dana, nije prisustvovao nijedan crnogorski zvaničnik, a nije da nisu tada bili u BiH. Svega dva dana kasnije, isti ti zvaničnici predvođeni Milom Đukanovićem prisustvovali su godišnjici zločina u obližnjoj Srebrenici. Time su po ko zna koji put potvrdili da nemaju pijetet prema svim žrtvama rata u bivšoj Jugoslaviji.
Bošnjačke žrtve su prema njima žrtve višeg reda, u odnosu na srpske i kao takve zaslužuju njihovu posebnu pažnju, što je napisano i u nedavno usvojenoj Rezoluciji o Srebrenici. Potenciranje i isticanje srebreničkih žrtava je za njih civilazacijska stvar, dok je spominjanje srpskih žrtvava u tom reonu propagandno sredstvo.
Zašto se predsjednik Skupštine Aleksa Bečić, samoproklamovani srpski zaštitinik, preko video bima nije obratio Srbima koji su žalili svoje stradale u Bratuncu na isti način kao Bošnjacima juče u Srebrenici? Mogao je i pisanim putem izraziti žalost za srpskim žrtvama, međutim zna on da mu taj gest neće donijeti isti broj poena kod međunarodne zajednice, kao obraćanje na komemoraciji u Srebrenici.
Zašto na spomeniku na Pobrežju koji je podignut za sve žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji, niko nije položio vijence i cvijeće na godišnjicu stradanja Srbe u Bratuncu, ili on služi svrsi samo 12.jula?
U selima Zalazje i Sase u opštini Srebrenica, te Biljača i Zagoni u opštini Bratunac na današnji dan 1992. godine ubijeno je 69 vojnika i civila srpske nacionalnosti. Na taj dan, osim ubijenih, nestale su 22 osobe srpske nacionalnosti.
Njihovi posmrtni ostaci pronađeni su u masovnoj grobnici 10. juna 2011. prilikom traženja bošnjačkih žrtava iznad naselja Vidikovac, na periferiji grada Srebrenica. Nakon godinu dana, njihovi posmrtni ostaci su identifikovani i sahranjeni na groblju Zalazje.
Radojka Filipović, predsjednica udruženja nestalih osoba opštine Bratunac, rekla je za Radio Slobodna Evropa da su ‘svi ubijeni pred i u svojim kućama na veliki pravoslavni praznik Petrovdan’ te smatra kako ‘pravosuđe BiH ne procesuira predmete ratnih zločina gdje su žrtve Srbi’.
-Što znači da pravosuđe ide na ruku zločinaca i ostavlja nama prostor na kome mogu ponovo da se ponove zločini što nije dobro ni za jednu ni za drugu stranu, trebali bi svi zločinci da se nađu iza rešetaka a mi da se bavimo mirom, suživotom, tolerancijom, pomirenjem na ovim prostorima i da zajednički koračamo u budućnost”, izjavila je Filipović i dodala kako se nada da će se to desiti ‘ako ne ove godine onda u vremenu koje je pred nama- rekla je Filipović.
Orić oslobođen optužbi
Sud BiH je u novembru 2018. godine pravosnažno oslobodio Nasera Orića, bivšeg komandanta Armije BiH u Srebrenici i njegovog saborca Sabahudina Muhića, optužbi da su 1992. godine u mjestima Zalazje, Lolići i Kunjerac (opština Srebrenica), ubili tri zarobljenika srpske nacionalnosti.
Inače, Naser Orić je ranije, 2008. godine pravosnažno oslobođen krivice pred Haškim tribunalom koje ga je teretilo za zločine nad Srbima uz Srebrenici počinjene od 1992. – 1993. godine. Vijeće je time preinačilo prvostepenu presudu, izrečenu u ljeto 2006. godine, kojom je Orić bio proglašen krivim što nije spriječio zločine nad Srbima, na osnovu čega je bio osuđen na dvije godine zatvora.
Apelaciono vijeće je zaključilo da su prvostepene sudije pogriješile kada su Orića proglasili krivim, a prethodno nisu utvrdili ko je tačno počinio zločine, da li su počinioci bili potčinjeni Oriću i da li je on znao za zločine.
Tokom rata u BiH na širem području srednjeg Podrinja i Birča pogunilo je preko 3.500 Srba.
