„Crna Gora nije na prodaju“ – Dvije decenije od najveličanstvenijeg skupa u crnogorskoj istoriji: NE!

Bio je 16. maj sada već davne 2006. godine. Crnogorske ulice obojile su se u slogu i jedinstvo, i više nego očigledno rekle jedno veliko: „NE!“

Danas se navršava 20 godina od tog veličanstvenog dana. Od dana kada je većinska Crna Gora hrabro i bez zadrške rekla ne krađi, kriminalu, mržnji i podjelama. Bio je to miting Bloka za zajedničku državu, bloka čije su se pristalice zalagale da se na nekoliko dana kasnije održanom referendumu donese odluka o tome da Crna Gora ostane u Državnoj zajednici Srbije i Crne Gore, najveći i najmasovniji skup ikada organizovan u našoj zemlji.

Ondašnji Trg Republike bio je pun, na desetine hiljada građana klicalo je zajednici Srbije i Crne Gore, a stotine trobojki vijorile su se Podgoricom.

„Crna Gora nije na prodaju“

Skup je održan pod motom „Crna Gora nije na prodaju“.

Blok za zajedničku državu predvodili su Socijalistička narodna partija tada na čelu sa Predragom Bulatovićem, Narodna stranka Predraga Popovića, Srpska narodna stranka Andrije Mandića, Demokratska srpska stranka Ranka Kadića, Pokret za očuvanje SCG i nekoliko nevladinih organizacija. U Bloku za zajedničku državu bilo je i predstavnika Bošnjaka predvođenih Harunom Hadžićem.

„Nikada me nije ovako toplo kao večeras dočekao ovaj grad. Nikada ga nisam ovako volio, nikada ga nisam ovako osjećao, i njega i vas. I ovu zemlju i sve ove ljude. Ovo je jedno novo i nepocjenjivo iskustvo za mene i narod kojem pripadam“, započeo je veličanstveni skup predstavnik Bošnjaka koji su bili za očuvanje zajedničke države sa Srbijom Harun Hadžić.

 „Recimo ne privatnom feude vlasti i nekolicine porodica. Zaokružimo NE“, nastavio je Cafto Kapetanović.

„Preko 200 hiljada nas je u Crnoj Gori. Gotovo je. Crna Gora će reći jedno veliko, hrabro, istorijsko NE. Ne mržnji, ne podjelama, ne lažima“, riječi su kojima se obratio Ranko Kadić ispred Demokratske srpske stranke.

„Sve je jasno. Braća smo – 21. maja osvojite svoju slobodu. Niko vam je neće dati. Uzmite je sami na izbornim mjestima. Živjeli Crnogorci“, poručio je tadašnji lider Srpske narodne stranke, a sadašnji predsjednik Nove srpske demokratije i Skupštine Crne Gore Andrija Mandić na ovom velikom skupu.

„Ne smijemo dozvoliti da Crna Gora bude država jednog čovjeka sa kriminalom hipotekom. Danas, sjutra i sudnjeg dana recite NE privatnoj državi, NE mafiji i NE kriminalu. U Crnoj Gori je davno ukinuta smrtna presuda, ali zato mafija i dalje izriče i presuđuje smrtne presue po Crnoj Gori. Najskuplja riječ u crngorskoj istoriji je riječ NE. Riječ koju su naši preci kazali porobljivačima i osvajačima naših prostora, od Sutjeske, Mojkovca, pa nadalje“, rekao je nekadašnji ministar unutrašnjih poslova Andrija Jovićević.

Lider Narodne stranke Predrag Popović svoje obraćanje na najvećem crnogorskom skupu posvetio je omladini koja je preplavila Trg i na najjasniji mogući način dala doprinos u borbi za očuvanje Državne zajednice Srbije i Crne Gore:

„Osvijetlili ste obraz Crnoj Gori, oduševili roditelje, rasplakali đedove i babe. Zbog vaše buudćnosti, ovakve ljubavi sa vršnjacima iz Srbije, zbog Zvezde, Partizana i Budućnosti – Vi ste jedno. I neka tako ostane za vijek vjekova. Zbog Crne Gore i bratske države sa Srbijom. Zbog naše zajedničke prošlosti, sadašnjosti i budućnosti!“

Obraćanja je zaključio ondašnji čelnik Socijalističke narodne partije Predrag Bulatović istakavši da se te noći obistinio najveći skup koji pamti Crna Gora:

„Ovo je u istoriji Crne Gore najveći skup na ovom Trgu. Svaka čast svakom pojedincu, svaka čast većinskoj Crnoj Gori!“

Bulatović je zahvalio političkim snagama i iz Srbije i iz Crne Gore koje su jasno stale uz ovaj blok i jasno pokazale da su za zajedničku državu.

„Naročito zahvaljujem predstavnicima Bošnjačkog bloka koji je hrabro stao uz nas“, naglasio je Bulatović i dodao da su oni ovim stali i uz Sandžak unutar evropske Džavne zajednice Srbija i Crna Gora.

„Braća smo. Crna Gora nije za poklon tajkunima premijera. Crna Gora nije na prodaju!“, zaključio je Bulatović.

Referendum pod sumnjivim okolnostima

Pet dana kasnije održan je referendum, na kojem je pod više nego sumnjivim i diskutabilnim okolnostima, tj. brojnim krađama, istupljeno iz zajedničke države.

Zvanični podaci kažu da je istupanje iz Državne zajednice podržalo 55,5 odsto izašlih na referendumu, dok je za opstanak zajedničke države sa Srbijom bilo 44,5 odsto.

Birački materijal uništen, narko bos doveo nekoliko autobusa da bi glasali za „nezavisnost“

Potom je Blok za zajedničku državu iznio niz primjedbi na regularnost glasanja.

Međutim, tadašnji predsjednik Republičke referendumske komisije František Lipka dao zeleno svijetlo za navodnu regularnost izbora.

Podsjetimo, Lipka je kasnije postavljen za ambasadora Slovačke u Crnoj Gori, gdje je pozamašno razvio i sopstveni biznis.

Važno je ukazati i na to pravo glasa na referendumu nije bilo dozvoljeno hiljadama državljana Crne Gore koji su imali prebivalište u Srbiji, dok su, s druge strane, na biračkim mjestima masovno glasali predstavnici suverenističke opcije iz dijaspore.

Na referendumu je, po sopstvenom priznanju, glasao i kosovski* narko-bos Nasër Kelmendi, iako nije imao zakonsko pravo za tako nešto. On se čak pohvalio i da je na referendum doveo nekoliko autobusa punih njegovih sunarodnika kako bi glasali za crnogorsku nezavisnost.

Od javnosti se godinama krije da je uništen kompletan birački materijal sa glasanja, sa i više nego jasnom namjerom da se sakriju tragovi nepravilnosti na biračkim mjestima.