Ako vam se čini da su mobilni telefoni, televizori, računari i druga elektronika danas znatno skuplji nego prije nekoliko godina – niste jedini. I niste pogriješili. Period kada je nova generacija uređaja po pravilu bila jeftinija od prethodne praktično je završen. Stručnjaci upozoravaju da bi naredne godine mogle donijeti novi talas poskupljenja, a razlog nije jedan, već čitav niz globalnih događaja koji su promijenili način na koji se proizvodi savremena elektronika.
Sve je počelo sa pandemijom virusa korona.
Zatvaranje fabrika tokom 2020. i 2021. godine, prekidi u transportu i nagli rast potražnje za laptopovima, tabletima i drugom opremom zbog rada i školovanja od kuće izazvali su najveću nestašicu čipova u posljednjih nekoliko decenija.
Kada se tržište konačno stabilizovalo, uslijedio je novi problem.
Inflacija je povećala cijenu energije, transporta, rada i sirovina, pa su proizvođači veliki dio tih troškova prenijeli na potrošače. Istovremeno, rat u Ukrajini, trgovinski sukobi između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, kao i poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja dodatno su povećali cijenu proizvodnje.
Krajem 2025. godine pojavljuje se još jedan faktor koji značajno utiče na tržište.
Ogromna potražnja za memorijskim čipovima koje koriste sistemi vještačke inteligencije dovela je do toga da najveći svjetski proizvođači, poput Samsunga, SK Hynixa i Microna, sve veći dio proizvodnih kapaciteta usmjere ka AI industriji. Posljedica je jednostavna – memorijski čipovi za potrošačku elektroniku postali su skuplji.
Elektronika danas obrađuje višestruko više podataka nego prije samo pet godina
Poskupljenje nije posljedica samo globalnih kriza. Današnji uređaji jednostavno rade mnogo više nego njihovi prethodnici.
Pre pet godina većina korisnika gledala je video sadržaje u Full HD rezoluciji. Danas su 4K i HDR postali standard, dok se sve više govori i o 8K sadržajima. Samo jedan sat video sadržaja u 4K rezoluciji može da zahtijeva četiri do pet puta više podataka nego Full HD video. To znači da i televizori moraju da raspolažu većom količinom memorije i snažnijim komponentama nego modeli proizvedeni 2020. godine.
Slična situacija je i sa mobilnim telefonima.
Telefon sa 64 GB memorije prije nekoliko godina bio je sasvim dovoljan za prosječnog korisnika. Danas proizvođači kao osnovne modele sve češće nude uređaje sa 128 ili čak 256 GB memorije.
Razlog je jednostavan. Fotografije danas imaju rezoluciju od 50 megapiksela ili više, snimaju se 4K video-zapisi, aplikacije zauzimaju višestruko više prostora nego ranije, dok nove AI funkcije zahtijevaju dodatnu memoriju za lokalnu obradu podataka.
Vještačka inteligencija troši memoriju i kada toga nismo svjesni
Vještačka inteligencija danas je dostupna svima i nalazi se u našim telefonima, laptopovima, televizorima, pa čak i u pojedinim kućnim uređajima.
Funkcije poput automatskog uređivanja fotografija, prevođenja u realnom vremenu, glasovnih asistenata ili generisanja teksta zahtijevaju znatno više RAM memorije i prostora za skladištenje nego klasične aplikacije.
Upravo zato proizvođači povećavaju količinu memorije u gotovo svim novim uređajima, što dodatno povećava cijenu njihove proizvodnje.
Poskupljuju i uređaji o kojima rijetko razmišljamo
Rast cijena ne pogađa samo telefone, računare, konzole i televizore. Gotovo svaki uređaj koji sadrži memorijske čipove postaje skuplji za proizvodnju.
Jedan od najboljih primjera su set-top box uređaji koje korisnici svakodnevno koriste za gledanje televizije preko kablovskih i IPTV operatera. Iako ih većina doživljava samo kao prijemnike televizijskog signala, oni danas obrađuju ogromne količine podataka. Tako, gledanje dvočasovnog filma u 4K rezoluciji preko set-top box uređaja može da prenese između 14 i 16 GB podataka.
Slična situacija je i sa pametnim satovima, kamerama, sistemima za pametne domove, bežičnim slušalicama i brojnim drugim uređajima koji danas sadrže memorijske čipove.
Ima li razloga da očekujemo pojeftinjenje?
(B92)
