Četiri godine izviđaju Pandora papire: SDT i misteriozna zaštita Mila Đukanovića

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) i dalje izviđa predmet „Pandora papiri“, iako su dokumenti predati još prije više od četiri godine. Ovaj predmet se odnosi na istraživanja MANS-a koja ukazuju da su bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović i njegov sin Blažo 2012. godine sklopili tajne ugovore o upravljanju imovinom, skrivajući stvarne vlasničke strukture i upravljanje iza mreže offshore kompanija iz Velike Britanije, Švajcarske, Britanskih djevičanskih ostrva, Paname i Gibraltara.

U odgovoru MANS-u, specijalna tužiteljka Sanja Jovićević je navela: „Predmet koji je u SDT-u formiran na osnovu istraživačke priče MANS-a o offshore poslovima pod nazivom ‘Pandora papiri’ nalazi u fazi izviđaja, pa imajući u vidu fazu postupka u kojoj se ovaj predmet nalazi, radi zaštite interesa istog, nije moguće saopštiti više detalja o preduzetim radnjama i rezultatima istih.“

Ono što javnost duboko zabrinjava jeste drastičan kontrast u brzini postupanja SDT-a. Dok je za Vesnu Bratić reakcija tužilaštva bila ekspresna i javno medijski propraćena, predmet koji uključuje bivšeg predsjednika države i njegovog sina stoji u fazi izviđaja već više od četiri godine. Takvo kašnjenje, koje traje godinama, po mišljenju građana i stručnjaka, stvara percepciju da SDT štiti Milo Đukanovića i njegovu porodicu, dok se ista pravna načela ne primjenjuju jednako na sve.

„Pandora papiri“ dokumentuju da su Milo i Blažo Đukanović 2012. godine koristili tajne ugovore i složene mreže kompanija kako bi prikrili svoje stvarne poslove i upravljanje imovinom, što otvara pitanje zloupotrebe službenog položaja i pranja novca. Uprkos očiglednim sumnjama i međunarodnim dokazima, SDT ne donosi odluku, dok u drugim slučajevima, čak i kada se radi o manjim povredama zakona, reaguje gotovo ekspresno.

Takvo selektivno postupanje ruši povjerenje javnosti u Specijalno državno tužilaštvo i pravosudni sistem Crne Gore, jer šalje jasnu poruku: neki politički moćnici i njihova porodica uživaju privilegovan tretman i zaštitu institucija, dok obični građani i drugi javni funkcioneri bivaju procesuirani bez odlaganja.

Građani, analitičari i organizacije civilnog društva traže hitnu transparentnost i ubrzanje postupka, kako bi se razjasnile sve eventualne nepravilnosti u imovini bivšeg predsjednika i njegovog sina, ali i kako bi se povratilo povjerenje u pravosudne institucije i princip jednakosti pred zakonom.

Višegodišnje odlaganje odluka u ovom predmetu jasno pokazuje da pravosudni sistem u Crnoj Gori i dalje funkcioniše selektivno, gdje privilegije i politički uticaj određuju tempo i ishod postupaka, a istina i pravda za građane ostaju u drugom planu.