Centralna banka (CBCG) projektuje da će inflacija do kraja godine dostići od četiri do 4,3 odsto, u zavisnosti od modela na osnovu kojeg se projektuju rezultati, pokazuju podaci iz izvještaja od stabilosti cijena za 2025. godinu.
U zavisnosti od modela, projektuje se inflacije od 1,8 do 7,3 odsto, pa od 3,2 do 5,4 odsto i od tri do 5,8 odsto, pri čemu su centralne projekcije četiri odsto, 4,2 i 4,3 odsto.
Godišnja stopa inflacije u maju je iznosila 3,6 odsto, što znači da će, prema projekcijama CBCG, cijene nastaviti da rastu do kraja godine.
Fen grafikon inflacije, baziran na strukturnom vektorskom autoregresionom modelu (SVAR), za 2026. godinu pokazuje, sa vjerovatnoćom od 90 odsto, da će se stopa inflacije u Crnoj Gori kretati u intervalu približno od 1,8 odsto do 7,3 odsto, sa centralnom projekcijom od oko četiri odsto.
– Projekcija inflacije zasnovana na modelu mašinskog učenja ukazuje na raspon od 3,2 odsto do 5,4 odsto, sa centralnom vrijednošću od oko 4,2 odsto. Ovaj interval je izveden na osnovu fan čart pristupa, koji kvantifikuje neizvjesnost projekcije kroz distribuciju mogućih ishoda oko centralne putanje. Širina intervala reflektuje povećanu neizvjesnost u pogledu budućih inflatornih kretanja, posebno u uslovima volatilnih eksternih faktora, dok centralna projekcija sugeriše stabilizaciju inflacije oko nivoa blago iznad 4,2 odsto u 2026. godini – piše u izvještaju objavljenom na sajtu CBCG.
Pored modelske procjene inflacije zasnovanog na SVAR pristupu, u izradi projekcije korišćena je i ekspertska procjena, kako bi se u obzir uzeli faktori koji se teško kvantifikuju u okviru ekonometrijskog modela. Ekspertska procjena predstavlja kvalitativnu dopunu modelskim rezultatima i zasniva se na analizi aktuelnih makroekonomskih kretanja, dostupnih međunarodnih projekcija, kao i na procjeni potencijalnih rizika koji mogu uticati na inflaciona kretanja u Crnoj Gori.
– Ekspertska projekcija inflacije za 2026. godinu, uz navedene pretpostavke, ukazuje da će se ukupna inflacija u Crnoj Gori kretati u rasponu od oko tri do 5,8 odsto, sa centralnom projekcijom od oko 4,3 odsto. Ekspertska procjena inflacije za 2026. godinu zasniva se na podacima o kretanjima inflacije i njenih sastavnih komponenti u 2025. godini i prva četiri mjeseca 2026. godine – navodi se u izvještaju.
Glavni inflatorni rizici u 2026. godini uključuju rast domaće tražnje, dok će inflatorna kretanja i dalje dominantno biti uslovljena spoljašnjim faktorima.
– Ključni eksterni rizici odnose se na volatilnost cijena energenata i sirovina, geopolitičke tenzije (rat u Ukrajini i nestabilnosti na Bliskom istoku), kao i moguće poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja i trgovinskim tokovima. Dodatno, jačanje protekcionističkih politika i povećana javna potrošnja, posebno u kontekstu sigurnosnih i fiskalnih pritisaka, mogu produžiti inflatorne pritiske i uticati na tempo normalizacije monetarne politike Evropske centralne banke. Uvažavajući brojne eksterne šokove i izražene neizvjesnosti na globalnom nivou, navedene projekcije ne mogu u potpunosti obuhvatiti njihov cjelokupni efekat – naveli su iz vrhovne monetarne institucije.
(Dan)
